Intervju člana U.O. Ermina Veličanina za Stav.ba
Knjiga “Vašingtonski sporazum: konsocijacija ili kontinuitet podjela” uglednog advokata i doktoranta na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu Ermina Veličanina donosi svjež i interdisciplinaran uvid u jedan od važnih, ali često nedovoljno analiziranih momenata savremene političke historije Bosne i Hercegovine. Kroz spoj prava, politologije, filozofije i historije, Veličanin otvara pitanja koja direktno zadiru u svakodnevnu političku realnost Bosne i Hercegovine – da li je Vašingtonski sporazum bio most ka miru ili temelj dugotrajnih podjela? U intervjuu za Stav, autor govori o motivima za pisanje knjige, slabostima dosadašnjih istraživanja, te o tome zašto razumijevanje Sporazuma znači razumijevanje današnjih političkih blokada u Federaciji BiH. Knjiga “Vašingtonski sporazum: konsocijacija ili kontinuitet podjela” Kako je kazao na početku razgovora, nastojao je da knjiga bude pisana jezikom koji ne opterećuje previše čitatelja akademskim žargonom, ali da istovremeno zadrži neophodnu naučnu preciznost, jer, kako ističe, smatra da je tema Vašingtonskog sporazuma značajna ne samo za stručnjake, već i za sve građane koji žele razumjeti današnju Bosnu i Hercegovinu. U knjizi autor koristi interdisciplinarni pristup – spaja pravo, politologiju, filozofiju i savremene historijske procese. Govorio je i o prednosti i zamkama takvog metodološkog pristupa. – Prednost interdisciplinarnog pristupa je u tome što omogućava cjelovitije razumijevanje složenih političko-pravnih fenomena. Vašingtonski sporazum nije samo pravni dokument, on je i politička nagodba, historijski prijelom i filozofska dilema o smislu države. S druge strane, zamka takvog pristupa je mogućnost da se izgubi fokus. Znajući za ovo u toku pisanja knjige pokušao sam zadržati jasnoću i dosljednu metodologiju kako bi svaka ta disciplina doprinijela razumijevanju sadržaja – naveo je Veličanin. On je uočio da se većina dosadašnjih istraživanja fokusira ili isključivo na vojno-politički kontekst, ili na institucionalno-pravni okvir FBiH, bez dublje analize odnosa između ta dva nivoa, te je svojim istraživanjem Vašingtonskog sporazuma to htio nadomjestiti. – Htio sam pokazati da Vašingtonski sporazum nije samo akt koji je zaustavio sukobe, već i akt koji je trajno oblikovao političku arhitekturu Federacije, a onda i Bosne i Hercegovine. U tom smislu, knjiga pokušava da popuni prazninu između pravnog i političkog čitanja Sporazuma – kazao je on. Veličanin: Sporazum trajno oblikovao političku arhitekturu Federacije U knjizi se bavi pitanjem da li je Vašingtonski sporazum donio konsocijacijski model ili kontinuitet podjela. Pitali smo ga koji je najubjedljiviji argument u prilog jednoj, a šta u prilog drugoj tezi. – U prilog tezi o konsocijaciji govori činjenica da je Sporazum uspostavio institucionalni okvir saradnje dva tadašnja politička entiteta – bosanskog i bošnjačkog sa jedne strane i hrvatskog s druge – s ciljem prevazilaženja sukoba i strahova putem dijeljenja vlasti. Međutim, u praksi se taj okvir često pretvara u mehanizam blokada. To ide u prilog tezi o kontinuitetu podjela. Dakle, Vašingtonski sporazum je stvorio sistem koji je u teoriji trebao biti most, a u praksi je često granica – ocijenio je Veličanin. On smatra da je u datom trenutku, 1994. godine, Sporazum bio neophodan kako bi označio kraj besmislenog oružanog sukoba i donio stvaranje pretpostavki za zajednički nastup ka miru. – Međutim, dugoročno gledano, ugrađene etničke komponente vlasti postale su temelj institucionalnih podjela koje i danas osjećamo. Dakle, Vašington je bio kompromis iz nužde, ali i početak institucionalnog modela koji još nije prevaziđen. Na čitaocu je da zaključi da li je model vlasti uspostavljen Sporazumom generator povjerenja ili alat za mirnodobsko ostvarenja ratnih ciljeva – izjavio je on za Stav. Govorio je odlukama Vašingtonskog sporazuma, koje smatra presudnim za današnje funkcionisanje Bosne i Hercegovine. – Prvo, formiranjem Federacije BiH je definisana entitetska struktura države prije Dejtona. Drugo, uspostavljanje kantonalnog sistema koji je zamišljen kao decentralizacija, a postao izvor političke fragmentacije. Treće, faktička marginalizacija Republike BiH kao državnog subjekta u procesu pregovora, što je imalo dugoročne posljedice za ustavni kontinuitet i suverenitet države – ocijenio je naš sagovornik. Veličanin: Vašington je bio kompromis iz nužde On u knjizi razmatra i ulogu konsocijacijskog modela. – Konsocijacija, kao model podjele vlasti među etničkim grupama, može biti privremeno rješenje za stabilizaciju, ali dugoročno je teško spojiva s evropskim principima meritokratije, građanske jednakosti i funkcionalne države. Evropske integracije zahtijevaju racionalizaciju institucija i prevazilaženje etničkog ekskluzivizma. U tom smislu, BiH mora pronaći način da transformiše konsocijaciju u model građanskog pluralizma – kazao je Veličanin. Ako bismo zamislili alternativni scenario – kako bi izgledala Bosna i Hercegovina danas da Vašingtonski sporazum nije potpisan ili da je bio koncipiran drugačije, također smo pitali autora. – Bez Vašingtonskog sporazuma rat između Armije BiH i HVO-a bi vjerovatno potrajao, što bi onemogućilo kasniji Dejtonski sporazum i međunarodno priznanje državnosti u cjelini. Opet, da je Vašington bio koncipiran više na građanskim, a manje na etničkim principima, Federacija bi danas mogla biti funkcionalniji entitet i uzor integracije – smatra on. Najvažnija poruka za čitateljstvo je, kako ističe, da Bosna i Hercegovina nije slučajnost, već rezultat brojnih političkih odluka i kompromisa koji su oblikovali njenu sadašnjost. – Kritičko čitanje dokumenata poput Vašingtonskog sporazuma nije samo akademski zadatak, nego i čin odgovornosti prema društvu – poručio je, između ostalog, Veličanin. Veličanin: Razumjeti Vašington znači razumjeti genezu današnjih političkih odnosa Dodao je da se Vašingtonski sporazum može promatrati i kao polazište za razumijevanje današnjih političkih blokada i kriza u Federaciji. – Blokade u Federaciji, naročito u implementaciji vlasti, imaju svoje korijene upravo u konstrukciji Vašingtonskog modela – u etničkoj simetriji, dvostrukim legitimnostima i nejasnoj podjeli nadležnosti. Razumjeti Vašington znači razumjeti genezu današnjih političkih odnosa, pa i razloga zašto se Bosna i Hercegovina kreće između funkcionalnosti i zastoja – kazao je on. Također, napravio je sponu između naučnog istraživanja i praktične politike, uz napomenu da knjige poput ove mogu utjecati na promišljanje političkih aktera. – Vjerujem da nauka ima odgovornost da ponudi argumente. Ova knjiga ne pretenduje da mijenja politiku, ali vjerujem da može doprinijeti razmijevanju da država služi stabilnosti društva kako bi se ono moglo razvijati, a da je stabilnost moguće graditi samo na jednakosti i pravdi, a ne na podjelama – akcentirao je Veličanin. Na kraju razgovora, najavio je da nas očekuju i promocije ove knjige uskoro. – Planirane su promocije u Sarajevu, Mostaru i Tuzli, a zatim i u nekoliko univerzitetskih centara u regiji. Želja mi je da se
Predsjednik U.O. Geopol-a na skupu u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine
Mustafa Gradaščević, predsjednik U.O. Centra za geopolitička istraživanja – Geopol, prisustvo je predstavljanju i lansiranju platforme DIASPORA CONNECTING, koja je održana u Velikoj sali Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, a u organizaciji Bosna International Forum (BIF). Platforma DIASPORA CONNECTING podrazumijeva registraciju i komunikaciju između fizičkih i poslovnih subjekata u dijaspori i domovini, kroz mapiranje i opis djelatnosti, uz određene benefite koje poslovni subjekti nude korisnicima, te fizičkim licima širom svijeta. Dijaspora je potencijal i partner koji se mora uvažiti i staviti u funkciju interesa države Bosne i Hercegovine, naglašeno je na potonjem događaju.