GEOPOL organizirao konferenciju: “Geopolitičke promjene i pozicija Bošnjaka na Zapadnom Balkanu”
Centar za geopolitička istraživanja Geopol juče je u Sarajevu organizovao konferenciju pod nazivom „Geopolitičke promjene i pozicija Bošnjaka na Zapadnom Balkanu“. Konferenciju je otvorio direktor Admir Lisica , a nakon toga su uslijedila izlaganja Kenane Strujić – Harbić, iz Skupštine Crne Gore, Ahmedina Škrijelja, iz Skupštine Srbije, te bošnjačkog političara iz Sjeverne Makedonije Dželala Hodžića. Nakon završeta oficijalnog dijela, diskusiju je započeo potpredsjednik Skupštine Crne Gore gospodin Mirsad Nurković. Konferencija je još jednom potvrdila da se pitanje položaja Bošnjaka na Zapadnom Balkanu ne može posmatrati izolovano od šireg geopolitičkog konteksta. Konferencija je okupila brojne predstavnike akademske zajednice, političkog života i medija, a fokus diskusije bio je na savremenim geopolitičkim kretanjima i njihovom uticaju na položaj Bošnjaka u državama Zapadnog Balkana. Učesnici su se usaglasili da su jačanje međusobne saradnje, institucionalna borba za ravnopravnost i dosljedno zagovaranje evropskih i euroatlantskih integracija ključni pravci djelovanja u vremenu ubrzanih globalnih promjena. Poseban akcenat stavljen je na potrebu kontinuiranog dijaloga između političkih i društvenih aktera iz različitih država regiona, kako bi se artikulisali zajednički interesi i usaglasile strategije budućeg djelovanja. Istaknuto je da Bošnjaci, bez obzira na to u kojoj državi žive, moraju proaktivno graditi svoje političke, kulturne i institucionalne kapacitete, oslanjajući se na Bosnu i Hercegovinu kao matičnu državu, ali i na principe demokratije, vladavine prava i regionalne stabilnosti.
Najava konferencije: “Geopolitičke promjene i pozicija Bošnjaka na Zapadnom Balkanu”
Centar za geopolitička istraživanja – Geopol najavljuje konferenciju “Geopolitičke promjene i pozicija Bošnjaka na Zapadnom Balkanu”. Na konferenciji će govoriti politički predstavnici Bošnjaka iz regiona, uz diskusiju sa predstanicima akademske zajednice, medija, svijeta biznisa i politike. Konferencije će biti održana u Sarajevu 21. februara 2026. godine. Uskoro više detalja.
U Mostaru promovirana knjiga “Vašingtonski sporazum: konsocijacija ili kontinuitet podjela”
U organizaciji sa VKBI Mostar u Mostaru je promovirana knjiga ‘Vašingtonski sporazum: konsocijacija ili kontinuitet podjela’ čiji je auto član U.O. Geopol-a Ermin Veličanin. Osim autora, o knjizi su govorili Amir Šelo i Admir Lisica , dok je voditelj razgovora bio Sanadin Voloder. Mustafa Gradaščević predsjednika U.O. Geopol-a je u uvodnom izlaganju predstavio dosadašnje rezultate i istakao da će Centar za geopolitička istraživanja – Geopol i u narednom periodu nastojati objavljivati kredibilna naučna izdanja.
Saradnica Geopol-a Amina Hadžić učestvovala na Svjetskom forumu za demokratiju u Vijeću Evrope
Amina Hadžić, mlada evropska ambasadorica za zemlje Zapadnog Balkana i saradnica Centra za geopolitička istraživanja GEOPOL, učestvovala je na Svjetskom forumu za demokratiju, koji je održan od 5. do 7. novembra 2025. godine u Vijeću Evrope u Strazburu, pod pokroviteljstvom predsjednika Francuske Republike Emmanuela Macrona. Ovogodišnja tema foruma bila je „Demokratija u riziku: kako je možemo oživjeti?“, a okupila je predstavnike institucija, akademske zajednice, civilnog društva i mlade lidere iz cijelog svijeta s ciljem zajedničkog promišljanja o budućnosti demokratije u vremenu globalnih izazova. Tokom foruma raspravljano je o ključnim pitanjima kao što su dezinformacije, građanska participacija, obrazovanje, uloga kulture i umjetnosti u jačanju demokratskih vrijednosti, te utjecaj novih tehnologija na demokratske procese. Na tematskoj sjednici „Učiti iz historije: Jačanje demokratije“, Amina se obratila Vijeću Evrope i u svom govoru posebno istakla iskustvo Bosne i Hercegovine, naglasivši da zemlja i danas nosi posljedice rata i podjela, ali i da u njoj postoji snažan duh otpornosti i nade, koji predvode mladi ljudi kroz dijalog, povjerenje i zalaganje za odgovornost i istinu. Svojim izlaganjem Amina je podsjetila da demokratija nije trajno stanje, već proces koji se mora svakodnevno njegovati — počevši od lokalnih zajednica, obrazovanja i aktivnog učešća građana.
U Sarajevu promovisana knjiga “Vašingtonski sporazum: konsocijacija ili kontinuitet podjela”
U Vijećničkoj sali Općine Novi Grad Sarajevo promovirana Jje autorska knjiga člana U.O. Geopol-a Ermina Veličanina “Vašingtonski sporazum: Konsocijacija ili kontinuitet podjela”. O knjizi su govorili Admir Lisica, direktor Geopol-a i recenzent, Admir Čavalić, saradnik Geopol-a i recenzent, te autor. U uvodnom dijelu prisutnima se obratio predsjednik U.O. Geopol-a Mustafa Gradaščević, koji je predstavio dosadašnji rad Geopol-a, koji se može pohvaliti da je u nepune tri godine objavio četiri knjige, te organizirao nekoliko konferencija, panel diskusija i promocija. Naredna promocija ove knjige planirana je u Mostaru, 10.11.2025. godine. Slike i medijski izvještaji na sljedećim linkovima: Klix Hayat Slobodna Bosna BIR TV Preporod
Predsjednik U.O. Geopol-a na skupu u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine
Mustafa Gradaščević, predsjednik U.O. Centra za geopolitička istraživanja – Geopol, prisustvo je predstavljanju i lansiranju platforme DIASPORA CONNECTING, koja je održana u Velikoj sali Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, a u organizaciji Bosna International Forum (BIF). Platforma DIASPORA CONNECTING podrazumijeva registraciju i komunikaciju između fizičkih i poslovnih subjekata u dijaspori i domovini, kroz mapiranje i opis djelatnosti, uz određene benefite koje poslovni subjekti nude korisnicima, te fizičkim licima širom svijeta. Dijaspora je potencijal i partner koji se mora uvažiti i staviti u funkciju interesa države Bosne i Hercegovine, naglašeno je na potonjem događaju.
GEOPOL: Važno je da bošnjački politički predstavnici pošalju poruku podrške Bošnjacima Sandžaka
U gotovo svim većim geopolitičkim potresima uključujući Berlinski kongres, Prvi svjetski rat, te period agresije na Bosnu i Hercegovinu, Sandžak je bio geopolitički vezan za Bosnu i Hercegovinu, što je slučaj i danas. Bošnjaci predstavljaju većinski dio stanovništva u Sandžaku, te shodno tome Sarajevo kao politički, društveni i kulturni centar Bošnjaka, mora biti zainteresiran za događaje na ovom području. Prema posljednjem Popisu stanovništva u Srbiji živi 153.801 Bošnjaka, od čega većina upravo u Sandžaku. Prtpostavlja se da je taj broj čak i veći, a shodno migracionim kretanjima, te populacijskom rastu najvećeg sandžakog grada Novog Pazara. Još od tragedije u Novom Sadu, protesti širom Srbije ukazuju na nezadovoljstvo građana aktuelnim društveno-političkim stanjem u Srbiji, te vladajućom elitom koju predvodi Aleksandar Vučić i njegova stranka SNS. U aktuelnom trenutku, studentski protesti u Srbiji se lome preko leđa Bošnjaka u Sandžaku, čemu smo svjedočili prethodnih dana na ulicama u Novom Pazaru, kada su policijske strukture pod komandom vladajućeg SNS-a, upotrijebili silu protiv svojih sugrađana Bošnjaka. Vladajuća elita u Srbiji svojim dobro uigranim metodama od protesta u Novom Pazaru pokušava napraviti nacionalno pitanje s ciljem podizanja međunacionalnih tenzija i netrpeljivostima prema Bošnjacima, a koje prethodno sami izazivaju slanjem stranačkih batinaša, onih ljudi sa čarapama na glavi koji su prethodno nasilno izbacili studente sa Univerziteta u Novom Pazaru. Danas svi vladini mediji i predstavnici vlasti na sav glas bruje kako je nasilnim protestima u Novom Pazaru ugrožena Srbija, a vladajući režim je tu da brani Srbiju. A šta ćemo sa stranačkim batinašima, ko njih šalje da matretira bošnjačku djecu u Sandžaku? Kome su oni odgovorni i da li zakon važi i za njim? Puno je pitanja bez odgovora koji jasno i nedvosmisleno diskredituju vlast u Srbiji. Uzimajući u obzir da u Sandžaku živi preko 150. 000 Bošnjaka, koji su porodično, poslovno, prijateljski, ali i politički vezani sa Bosnom i Hercegovinom, nužno je u ovom trenutku zainteresirati bosanskohercegovačku javnost sa problemima koji kontinuirano opterećuju Sandžak i Bošnjake. Bošnjački politički predstavnici i njihove političke organizacije sa sjedištem u glavnom gradu Bosne i Hercegovine Sarajevu, moraju konačno aktivnije voditi brigu o svojim sunarodnjacima u Sandžaku, te se jasno deklarirati sa porukama istinske podrške usmjerene prema Bošnjacima. Važno je da bošnjački politički predstavnici pošalju poruku Bošnjacima Sandžaka da u ovim turbulentnim trenucima nisu sami, posebno ako uzmemo u obzir događaje iz bliske historije kada je režim Slobodana Miloševića devedesetih godina prošlog stoljeća vršio torture i političke progone nada sandžačkim Bošnjacima.