Patria: Panel diskusija na IUS-u
(Patria) – Centar za geopolitička istraživanja (GEOPOL) sinoć je na Internacionalnom univerzitetu u Sarajevu (IUS) na Ilidži, u saradnji sa Balkan Studies Center, organizovao panel-diskusiju pod nazivom “Uzroci zastoja euroatlantskih integracija Bosne i Hercegovine”. U kontekstu sve intenzivnijih negativnih unutrašnjih, regionalnih i evropskih procesa koji koče euroatlantske integracije BiH, GEOPOL smatra neophodnim da se analizira trenutno stanje i ponude rješenja za izlazak iz začaranog kruga u kojem se BiH već duže vrijeme nalazi. Profesor na IUS-u i geopolitički analitičar Jahja Muhasilović smatra da je euroatlantski put BiH trenutno u zastoju jer se BiH i dalje uvijek bori za svoj teritorijalni integritet i suverenitet. – Zbog separatističkih politika koje se vode unutar BiH, njen euroatlantski put stavljen je u drugi plan. Sve dok se ne riješi njeno teritorijalno pitanje suverenosti, suvišno je govoriti o tom putu. Mi smo se danas okupili da analiziramo razloge zašto je došlo do tog zastoja. Lično sam mišljenja da EU u ovakvoj konstelaciji odnosa u BiH ne bi bilo dobro rješenje za nas iz razloga što bi se ubrzalo iseljavanje i proces privatizacije naših ključnih strateških firmi koje se ne bi mogle nositi na evropskom tržištu. S druge strane, punopravno članstvo u NATO savezu prijalo bi BiH upravo iz razloga što je ugrožen njen teritorijalni integritet i suverenitet – naveo je Muhasilović. S druge strane, federalni zastupnik Admir Čavalić mišljenja je da Bosna i Hercegovina nema alternative NATO i EU putu. – Dugoročno članstvo u NATO i EU vodi unapređenju društvenih i ekonomskih odnosa, s naglaskom na institucionalnu i opštu društvenu stabilnost. Brojni su izazovi na ovom putu – poseban izazov se odnosi na regionalni pad optimizma u vezi EU integracija. Nemamo jasne naznake iz Brisela u vezi ulaska zemalja Zapadnog Balkana.Svejedno, na nama je da provedemo ključne EU reforme i to ne toliko zarad maglovitog EU puta, već zbog toga što nam to treba koristiti kako bismo izgradili funkcionalne institucije. Građani i privrednici nemaju vremena za čekanje – dodao je Čavalić. Treći govornik na panel-diskusiji bio je Admir Lisica, historičar, geopolitički analitičar i istraživač u oblasti regionalnih političkih odnosa, međunarodnih politika i dijaspornih zajednica. Lisica je također istakao činjenicu da je na sceni zastoj BiH na euroatlantskom putu. – Jedan od razloga za ovakvo stanje je raspoloženje u EU koje nije naklonjeno prema BiH. Konstelacija odnosa u EU je takva da imamo jačanje desnice koja ne podržava općenito proširenje, a posebno ne BiH koja ima većinsko muslimansko stanovništvo. BiH je članstvo u NATO prioritet u odnosu na EU, ali nemamo ozbiljnije signale iz Alijanse da razumiju naše stanje te da konstruktivno reaguju. S druge strane, nemamo unutrašnji konsenzus po ovom pitanju te je teško da će BiH u skorije vrijeme biti članica NATO i EU – istakao je Lisica. Upitao je koliko bi BiH imala trenutno koristi od članstva u EU zbog njenog složenog unutrašnjeg stanja. – Kad su u pitanju regionalni odnosi, vidjeli smo proteklog vikenda šta se dešavalo na Kosovu. Naravno, u BiH svi akteri trebaju biti budni jer eventualne paravojne formacije se mogu pojaviti. Moramo pratiti šta se dešava u regiji jer vidimo da iz našeg komšiluka i dalje dolaze poruke i stavovi koji podržavaju velikodržavničke ideologije što je jedna od kočnica euroatlantskog puta BiH – zaključio je Lisica. Think Tank Centar za geopolitička istraživanja (GEOPOL) kroz svoja istraživanja i aktivnosti radi na afirmaciji tema koje su značajne za budućnost BiH u kontekstu savremenih geopolitičkih procesa na Balkanu, Evropi i u svijetu. Izvor: PATRIA
ANALIZA IZBORA U BUGARSKOJ: Nakon petih izbora u dvije godine stanje dodatno pogoršano
Centar za geopolitička istraživanja – Geopol, Sarajevo[1] Stranka desnog centra GERB tijesno je pobijedila je na bugarskim izborima održanim 2. aprila 2023. godine. Nakon okončanja prebrojavanju, GERB je osvojio 26,5 posto glasova, a prozapadna koalicija koju su predvodili Nastavljamo promjene (PP) i Demokratska Bugarska osvojila je 24,9 posto. Ovakav ishod ponovo traži od bugarskih političara pregovore o formiranju koalicija kako bi zemlja konačno dobila funkcionalnu vladu nakon što su građani izlazili na izbore pet puta u protekle dvije godine. Ovi izbori su bili veliki test za GERB, čiji je lider Bojko Borisov bio premijer od 2009. do 2021. godine, sve dok nisu izbili protesti zbog uloge njegove vlade u raširenoj korupciji. Nastavljamo promjene, predvođeni diplomcima Harvarda Kirilom Petkovim i Asenom Vasilevim, i Demokratska Bugarska, predvođena Hristom Ivanovim, vodili su kampanju na obećanjima da će Bugarsku učiniti “evropskom zemljom”, kroz podizanje standarda zdravstvene zaštite, obrazovanja i jačanjem nezavisnosti pravosuđa. U međuvremenu, nacionalistička stranka Preporod, koja je nastrojena kao proruska, anti-NATO i anti-EU, zauzela je treće mjesto sa 14,4 posto, čime je ostvarila znatan rast u odnosu na prethodne izbore u oktobru. Velika koalicija između GERB-a i PP-a je malo vjerovatna, uprkos tome što su stranke ideološki bliski. Već je izgledno da će građani Bugarske ponovo na izbore na jesen kad će uz parlamentarne biti organizovani i predsjednički. Neuspjeh NATO i EU u Bugarskoj Da bi uspostavila ravnotežu ruskom uticaju u Bugarskoj EU, odnosno Njemačka pod vodstvom Angele Merkel je bila najveća podrška Borisovu, koji je bivši vatrogasac, i njegovoj stranci čija politika je bila dominantno populistička i svoju snagu je crpila kroz korupciju. Sličnu podršku je imao i od Amerike, a posebno u mandatu Trampa. Ova činjenica je pokazatelj selektivnog odnosa ‘međunarodne’zajednice prema korupciji u pojedinim državama. Bugarska, kao i Crna Gora nakon izbora 30.08.2020. godine je kritična tačka očite diverzije Rusije u sigurnosni sistem NATO što je nastavak poznate prakse diverzije Grčke u operaciji Alijanse u vrijeme Agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu. Proces demokratizacije Bugarske kao i većine država nekadašnjeg istočnog bloka išao je vrlo otežano zbog demografske erozije, visokog nivoa korupcije, nepotizma i organizovanog kriminala. Ulazak Bugarske i Rumunije u NATO i EU je bila politička odluka Zapada da ograniči uticaj Rusije što se jasno pokazalo kroz rusku agresiju na Ukrajinu. Bugarska je tradicionalno najsiromašnija članica EU koju parališu brojni strukturalni problemi. Ekonomija Bugarske je nefunkcionalna, a organizirani kriminal, tajkuni i njihovi klanovi se nadmeću za resurse, pozicije i upravljanje državom koja svojim zakonima često olakšava korupciju koja je postala društvena norma. Iako je Bugarska prva priznala nezavisnost Bosne i Hercegovine (prije referenduma, sredinom januara) i Makedonije (danas Sjeverna Makedonija), već sljedećeg dana je izvršila atak na Makedoniju kroz negaciju posebnosti identiteta i jezika. Nakon što je Makedonija svoje sporove sa Grčkom riješila Bugarska se „vratila“ u historiju i blokirala put Makedonije u EU. Tu nije kraj bugarskih velikodržavničkih aspiracija. Bugarska budno prati procese na Zapadnom Balkanu i odavno je prepoznala vakuum u kojem se nalaze Bošnjaci na Kosovu kao priliku da pojača svoj uticaj iako se nalazi u višegodišnjih političkoj krizi. Naime, nedavno je na Kosovu boravila zamjenica predsjednika Bugarske, a njena aktivnost je u bugarskim medijima predstavljena kao posjeta bugarskim selima u Prizrenu i Dragašu gdje živi oko 20. 000 Bugara. Pozadina ove posjete su kontinuirane aktivnosti na privlačenju Bošnjaka i Goranaca da uzmu bugarsko državljanstvo i da šalju svoju djecu na studije u Bugarsku. Preduslov za „bijeli“ šengenski pasoš i stipendije je da se kroz dokumentaciju izjasne da imaju bugarsko porijeklo što im je omogućeno jer su bugarske vlasti ranije proglasile da su tri područja u navedenom dijelu Kosova „stare bugarske pokrajine“. Ova praksa je usavršena u Sjevernoj Makedoniji gdje po nekim procjenama ima oko 200 000 građana sa bugarskim pasošem. Međutim, na popisu 2021. godine broj Bugara je bio je samo 3 504 ili 0,012 % što ne sprečava Sofiju da traži konstitutivnost, odnosno ulazak u Ustav kako bi odblokirala makedonski EU put. Zbog takvog nezgodnog iskustva Skopja Priština želi imati jako dobre odnose sa Sofijom i neće problematizirati njenu bugarizaciju Bošnjaka. Veliko je pitanje koliko će biti Bugara na popisu stanovništva koji je najavljen u septembru na Kosovu. Od tog ishoda zavisti će koliko će jačati bugarski uticaj na Kosovu. Sasvim je otvorena mogućnost da Bugari zatraže da budu u Ustavu i da imaju jednu stolicu u Parlamentu. Iz navedenog jasno je da zapad toleriše negativno ponašanje Bugarske prema manjim susjedima na isti način kako to Srbija radi jer Zapad kroz ustupke i ekonomsku saradnju želi da smanji uticaj Rusije na Balkanu. Između Brisela i Moskve EU pokazuje višestruku slabost u odnosima prema Moskvi. To je bilo vrlo izraženo i prije agresije na Ukrajinu kroz hibridne ratove, jak uticaj na desničarske stranke i grupacije. Nakon početka ruske agresije na Ukrajinu ta slabost se na najočitiji način vidjela kroz ogromne poteškoće i prepreke do usaglašenih stavova i konsenzusa o sankcijama prema Rusiji. Slične slabosti EU ima i kad su pitanju odnos i pregovori o članstvu država Zapadnog Balkana. Dominantna politička polarizacija u Bugarskoj je na ličnom nivou između predsjednika Rumena Radeva i predsjednika stranke Građani za evropski razvoj Bugarske (GERB) Bojka Borisova kao dva suprotstavljena koncepta vrijednosti. Borisov je tokom decenije vladavine uspostavio autoritarni mafijaški model vođenja države kao i Orban u Mađarskoj. Međutim, dodatna kompleksnost stanja se krije u odnosima Borisova sa bivšom njemačkom kancelarkom Merkel kojoj nije smetala kriminalna priroda premijera, dok je predsjednik Radev bliži Putinu. Međutim i Borisov i Putina imaju dobre odnose. Bugarska godinama više uzima nego što daje u zajedničku EU kasu što je ne sprečava da održava veze sa Moskvom. Pored navedenog, Borisov je radio na formiranju pandama Višegradskoj grupi (Mađarska, Poljska, Češka i Slovačka) sa čijim liderima koji imaju izraženu nacionalističku i islamofobnu politiku je imao saradnju. Naime, Borisov je čak pokušao napraviti svoju kvadrilateralu odnosno asocijaciju država sa dominantnim pravoslavnim stanovništvom u kojoj bi pored Bugarske bili još Rumunija, Grčka i Srbija. Geopolitičke promjene nakon odlaska Trampa i Merkelove na relaciji Vašington, Berlin, Moskva i Ankara, rat u Ukrajini, energetska kriza i inflacija su