GEOPOL: Hrvatski lobisti nastoje koristiti islamofobiju kao sredstvo za ostvarivanje trećeg entiteta
Izjave hrvatskog lobiste Maxa Primorca na saslušanju Odbora Zastupničkog doma za vanjske poslove potvrđuju da rast kršćanskog ekstremizma pogoduje širenju islamofobije, te kreiranju narativa u kojem se Bošnjaci predstavljaju kao nepoželjan faktor u Evropi. Primorac je opisao Bosnu kao „propalu državu“ i iznio tvrdnje o diskriminaciji Hrvata te potrebi za stvaranjem trećeg entiteta i ukidanjem Ureda visokog predstavnika. Ovakve izjave, koje su neutemeljenje i ne odgovaraju istini, pojednostavljuju kompleksnu političku i društvenu situaciju u Bosni i Hercegovini te mogu dodatno produbiti etničke podjele. Rast desničarskih narativa u Evropi i retorika koja legitimira islamofobiju kao sredstvo na putu do ostvarivanja trećeg entiteta, opasni su za odnose unutar Bosne i Hercegovine. Takve tvrdnje upakovane u političku retoriku i etničku generalizaciju ne samo da pogrešno predstavljaju složenost situacije u Bosni i Hercegovini, nego i dodatno podstiču podjele, negiraju principe zajedništva i multietničkog suživota, te mogu doprinijeti destabilizaciji političke i društvene klime. Podsjećanja radi, Bosna i Hercegovina baštini hiljadugodišnje državno naslijeđe, gdje je svoj put gradila kao Banovina, Kraljevina, sastavni dio Osmanskog carstva i Austro-Ugarske, ravnopravna republika unutar Jugoslavije, te u konačnici danas ponovo kao nezavisna država u kojoj ravnopravnost imaju svi njeni građani bez obzira na nacionalnu ili vjersku pripadnost. Dokaz tome jeste moralan i etičan odnos Bošnjaka muslimana koji su predmet segregacije i dehumaniziranja od strane ekstremista poput Primorca. Naime, u Sarajevu, koje je često predmet “propitivanja” postoje biste pape Ivana Pavla II i Majke Tereze, kršćanski objekti tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu nisu skrnavljeni i rušeni, dok su srpske i hrvatske vojne i paravojne formacije uništile više stotina džamija i drugih vjerskih objekata. Primorac, Zovko, te drugi ekstremisti koji nastoje imputirati muslimanima u Bosni i Hercegovini radikalizam, uz perpetuiranje neutemeljene teze o ugroženosti Hrvata, ne misle dobro Bosni i Hercegovini, niti Hrvatima u njoj, jer ih od političkog faktora nastoje pretvoiriti u ugroženu manjinu, što ne odgovara činjeničnom stanju. Stabilnost regije ne može se postići unilateralnim rješenjima niti etnički motiviranim podjelama, već kroz saradnju svih zajednica i međunarodnih partnera. Pozivamo relevantne domaće i međunarodne aktere da odbace pokušaje instrumentaliziranja etničkih tenzija i ne prihvataju narative koji legitimiziraju separatizam, diskriminaciju i predrasude. Umjesto toga, nužno je obnoviti dijalog, održati institucionalnu koheziju i raditi na jačanju euroatlanskog puta Bosne i Hercegovine, od kojeg će benefite imati svi građani Bosne i Hercegovine. Centar za geopolitička istraživanja – GEOPOL poziva neodgovorne pojedince da prestanu raditi na kreiranju međunacionalnih i međuvjerskih tenzija, a koje imaju za cilj kreirati pritisak na Bošnjake, a radi činjenice da su oni politički faktor, bez kojeg se bitnije odluke ipak u konačnici ne mogu donositi!
GEOPOL: Važno je da bošnjački politički predstavnici pošalju poruku podrške Bošnjacima Sandžaka
U gotovo svim većim geopolitičkim potresima uključujući Berlinski kongres, Prvi svjetski rat, te period agresije na Bosnu i Hercegovinu, Sandžak je bio geopolitički vezan za Bosnu i Hercegovinu, što je slučaj i danas. Bošnjaci predstavljaju većinski dio stanovništva u Sandžaku, te shodno tome Sarajevo kao politički, društveni i kulturni centar Bošnjaka, mora biti zainteresiran za događaje na ovom području. Prema posljednjem Popisu stanovništva u Srbiji živi 153.801 Bošnjaka, od čega većina upravo u Sandžaku. Prtpostavlja se da je taj broj čak i veći, a shodno migracionim kretanjima, te populacijskom rastu najvećeg sandžakog grada Novog Pazara. Još od tragedije u Novom Sadu, protesti širom Srbije ukazuju na nezadovoljstvo građana aktuelnim društveno-političkim stanjem u Srbiji, te vladajućom elitom koju predvodi Aleksandar Vučić i njegova stranka SNS. U aktuelnom trenutku, studentski protesti u Srbiji se lome preko leđa Bošnjaka u Sandžaku, čemu smo svjedočili prethodnih dana na ulicama u Novom Pazaru, kada su policijske strukture pod komandom vladajućeg SNS-a, upotrijebili silu protiv svojih sugrađana Bošnjaka. Vladajuća elita u Srbiji svojim dobro uigranim metodama od protesta u Novom Pazaru pokušava napraviti nacionalno pitanje s ciljem podizanja međunacionalnih tenzija i netrpeljivostima prema Bošnjacima, a koje prethodno sami izazivaju slanjem stranačkih batinaša, onih ljudi sa čarapama na glavi koji su prethodno nasilno izbacili studente sa Univerziteta u Novom Pazaru. Danas svi vladini mediji i predstavnici vlasti na sav glas bruje kako je nasilnim protestima u Novom Pazaru ugrožena Srbija, a vladajući režim je tu da brani Srbiju. A šta ćemo sa stranačkim batinašima, ko njih šalje da matretira bošnjačku djecu u Sandžaku? Kome su oni odgovorni i da li zakon važi i za njim? Puno je pitanja bez odgovora koji jasno i nedvosmisleno diskredituju vlast u Srbiji. Uzimajući u obzir da u Sandžaku živi preko 150. 000 Bošnjaka, koji su porodično, poslovno, prijateljski, ali i politički vezani sa Bosnom i Hercegovinom, nužno je u ovom trenutku zainteresirati bosanskohercegovačku javnost sa problemima koji kontinuirano opterećuju Sandžak i Bošnjake. Bošnjački politički predstavnici i njihove političke organizacije sa sjedištem u glavnom gradu Bosne i Hercegovine Sarajevu, moraju konačno aktivnije voditi brigu o svojim sunarodnjacima u Sandžaku, te se jasno deklarirati sa porukama istinske podrške usmjerene prema Bošnjacima. Važno je da bošnjački politički predstavnici pošalju poruku Bošnjacima Sandžaka da u ovim turbulentnim trenucima nisu sami, posebno ako uzmemo u obzir događaje iz bliske historije kada je režim Slobodana Miloševića devedesetih godina prošlog stoljeća vršio torture i političke progone nada sandžačkim Bošnjacima.