Značaj dijaspore za Bosnu i Hercegovinu i Evropu
Bošnjačka/bosanska dijaspora u Evropi igra ključnu ulogu, kako za svoje nove domovine, tako i za Bosnu i Hercegovinu. Dobro povezana i dinamična zajednica ne doprinosi samo kulturnoj raznolikosti i ekonomskoj snazi Evrope, već je i bitan stub za razvoj i stabilnost svoje matične zemlje. U vremenu kada više Bosanaca živi van svoje domovine nego unutar nje, strateški interes Bosne i Hercegovine mora biti da te ljude kulturno, emotivno i institucionalno poveže sa svojom domovinom. Pogled na italijanske zajednice u Sjedinjenim Američkim Državama pokazuje koliko uspješno ta povezanost može funkcionisati. Generacijama su Italijani u dijaspori očuvali svoj kulturni identitet, dok su istovremeno dali značajan doprinos svojim novim domovinama. Ovaj uspjeh temelji se na dubokoj ukorijenjenosti u italijanskoj kulturi, koja se njeguje kroz ciljane mjere poput kulturnih manifestacija, programa razmjene i institucionalne podrške. Ova bliska povezanost sa domovinom nije samo ojačala kulturni identitet, već je uspostavila i značajne ekonomske i društvene mostove. Bosna i Hercegovina može i mora učiti iz ovog modela. Država treba intenzivnije raditi na očuvanju materijalnog i nematerijalnog kulturnog naslijeđa, kako bi ga zaštitila i etablirala kao međunarodni brend. Svjestan izvoz ovog kulturnog naslijeđa može doprinijeti kulturnom i emotivnom povezivanju dijaspore. Posebno su važni projekti koji potiču međuljudsku razmjenu, poput Erasmus programa, koji jačaju kulturne i akademske veze. Austrija, kao dugogodišnji prijatelj i partner Bosne i Hercegovine, ima centralnu ulogu i može poslužiti kao primjer uspješne saradnje. Na institucionalnom nivou, Bosna i Hercegovina mora razviti strategiju kako bi svoju dijasporu bolje uključila u nacionalne razvojne procese. Naučna saradnja, ali i državne institucije, trebaju raditi na jačanju veza sa dijasporom i uključivanju iste u politički, ekonomski i kulturni razvoj zemlje. Ovo je od ključne važnosti ne samo za očuvanje, već i za prosperitet i progresivnost Bosne i Hercegovine. Posebno je važno uključiti drugu i treću generaciju dijaspore, koja je često rođena izvan Bosne i Hercegovine. Treba pronaći načine da ove generacije ne zaborave svoje korijene, već da razviju snažnu vezu sa svojom domovinom. Ovo se može postići kroz ciljane investicije, kulturne programe i širenje programa razmjene, koji će ove generacije potaknuti da investiraju u Bosnu i Hercegovinu i aktivno učestvuju u oblikovanju društva i ekonomije. Gajenje i razvijanje progresivne kulture sjećanja ima ključnu ulogu u suzbijanju rasističkih tendencija i prevaziđenih društvenih stavova. Bosna i Hercegovina, sa svojim specifičnim historijskim iskustvom, može poslužiti kao važan primjer kako sjećanje na prošlost može biti upotrijebljeno kao alat za edukaciju i prevenciju. Očuvanje sjećanja na žrtve rata, genocida i drugih oblika nasilja treba biti u centru pažnje, kako bi se buduće generacije podučile važnosti tolerancije, suživota i mira. Kroz dijalog i obrazovne inicijative, dijaspora može igrati značajnu ulogu u širenju ove progresivne kulture sjećanja, kako u Bosni i Hercegovini, tako i u evropskim zemljama. Društveno-politički aktivni pojedinci u dijaspori također imaju ključnu ulogu u borbi protiv rastuće islamofobije i skepticizma prema muslimanima u Evropi. Kroz aktivno uključivanje u društvene, kulturne i političke procese, bošnjačka zajednica može doprinijeti boljem razumijevanju i suzbijanju predrasuda prema muslimanima. Njihova iskustva i angažman mogu pomoći u razbijanju stereotipa, promovisanju međureligijskog dijaloga i jačanju zajedničkih vrijednosti unutar evropskih društava. Uloga dijaspore u ovom kontekstu nije samo odbrana vlastitog identiteta, već i doprinos izgradnji inkluzivnijeg i pravednijeg društva za sve.
Intervju direktora GEOPOL-a Admira Lisice za Radio Sarajevo
RADIO SARAJEVO Admir Lisica, direktor Centra za geopolitička istraživanja – GEOPOL, poznat je po svojim analizama o aktuelnim političkim temama u Bosni i Hercegovini i na Zapadnom Balkanu. Kao istraživač s fokusom na regionalne političke odnose, međunarodne politike i dijasporne zajednice, Lisica se etablirao kao relevantan glas u analizama složenih političkih dinamika u regiji. U ekskluzivnom razgovoru za Radiosarajevo.ba, Lisica je detaljno govorio o izazovima bh. diplomatije, perspektivama euroatlantskih integracija, te aktuelnim pitanjima vezanim za političku situaciju u regiji. Diplomatski uspjesi iz prošlosti kao model za budućnost Bosanskohercegovačka diplomatija, prema Lisici, doživjela je svoj zlatni period tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu, kada je, kako on kaže, Bosna i Hercegovina uspjela ostvariti izvanredne diplomatske uspjehe uprkos teškim okolnostima. “Bosanska diplomatija imala je svoj zlatni period tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu, tačnije na njenom samom početku kada se izuzetno mudrim i pronicljivim pristupom od strane političara poput Alije Izetbegovića, dr. Harisa Silajdžića, Muhameda Šaćirbegovića i drugih uspjelo postići puno toga,” ističe Lisica. “Danas, kada pravimo uporedbu s tim vremenom, jasno je da okolnosti nisu iste, ali je također vidljivo i to da smo prije više od 30 godina imali značajno bolje kadrove u diplomatiji nego je to slučaj danas,” upozorava Lisica. On dalje pojašnjava kako je današnja bosanska diplomatija suočena s izazovima koji proizlaze iz složenog ustrojstva države. “Ono što otežava posao bosanske diplomatije jeste ustrojstvo države Bosne i Hercegovine, te praksa da se u diplomatiju ne šalju oni najbolji, nego je prije toga bitno ispoštovati nacionalni ključ,” kaže Lisica, ističući da takve prakse često rezultiraju imenovanjem nedovoljno kompetentnih pojedinaca na važne diplomatske funkcije. Lisica se osvrće i na današnju situaciju u kojoj, prema njegovim riječima, postoji prostor za poboljšanje bosanskohercegovačke diplomatske pozicije na međunarodnoj sceni. Iako prepoznaje određene pozitivne promjene, posebno u kontekstu prisutnosti kreatora vanjske politike na različitim svjetskim adresama, naglašava kako je potrebno učiniti više da se ti napori ne bi završili samo na “marginama”, već da bi dali konkretne rezultate. “Bez strateškog i dugoročnog pristupa, teško je očekivati da ćemo uspjeti iskoristiti sve mogućnosti koje se nude u današnjem globalnom okruženju,” smatra Lisica. Pisanje vlastite historije – imperativ za Bošnjake Knjiga “Bošnjaci pred izazovima globalnih političkih izazova: političko stasavanje jedne nacije”, čiji je autor Admir Lisica, doživjela je čak tri izdanja u manje od dvije godine. Ova činjenica, prema autoru, svjedoči o rastućoj svijesti o važnosti samostalnog pisanja vlastite historije. “Važno je da konačno pišemo o Bosni i Hercegovini i Bošnjacima u Sarajevu, a ne da o nama pišu Zagreb i Beograd,” naglašava Lisica. Prema njegovim riječima, Bošnjaci moraju preuzeti inicijativu u dokumentovanju i analiziranju vlastite historije, jer jedino tako mogu osigurati da njihova priča bude ispričana na pravi način. Lisica se osvrće i na važnost kontinuiranog rada na jačanju svijesti o bošnjačkom identitetu, posebno u kontekstu savremenih globalnih izazova. “Političko stasavanje Bošnjaka kao nacije je proces koji traje, i u tom kontekstu važno je da ne samo da se piše i govori o Bošnjacima, već da se i aktivno radi na očuvanju i promociji njihovog identiteta,” objašnjava on. Bosna i Hercegovina na raskršću euroatlantskih integracija Kada je riječ o euroatlantskim integracijama Bosne i Hercegovine, Lisica ne skriva svoju skepsu prema optimističnim izjavama aktuelne političke elite. “Ako slušamo aktuelnu političku elitu, reklo bi se da nikada nismo bili bliži Evropskoj uniji, ali ipak realnost je nešto drugačija,” ističe Lisica, dodajući kako trenutna situacija ne odražava stvarni napredak ka članstvu u EU. Prema njegovim riječima, dodatne mjere koje će uskoro biti uvedene za ulazak u zemlje Evropske unije predstavljaju korak unazad, a ne naprijed. Lisica se posebno osvrće na problem separatizma, koji propagira Milorad Dodik. “Naravno, u Bosni i Hercegovini je problem srpski separatizam koji proklamira Milorad Dodik, a na koji međunarodna zajednica ne reaguje adekvatno,” upozorava Lisica. Što se tiče euroatlanskih integracija Lisica smatra da je znatno važnije da BiH postane članica NATO saveza. “Za Bosnu i Hercegovinu je NATO put veći prioritet od Evropske unije, te se sva raspoloživa sredstva trebaju usmjeriti kako bismo postali naredna članica NATO saveza,” kaže Lisica, dodajući da je to ključno za dugoročnu stabilnost i sigurnost zemlje. Lisica također ističe kako se u posljednje vrijeme u javnom prostoru gotovo i ne spominje NATO put Bosne i Hercegovine, što smatra ozbiljnim propustom. “Čini mi se da u našem slučaju bez NATO članstva, neće biti ni EU,” zaključuje on, sugerirajući da je NATO integracija neophodan korak ka bilo kakvom ozbiljnom napretku u evropskim integracijama. Regionalna saradnja i naoružavanje – prijetnja ili prilika? Govoreći o nedavnim geopolitičkim događajima, Lisica izražava zabrinutost zbog naoružavanja susjednih zemalja, što značajno utiče na regionalnu sigurnost. Kao jedan od organizatora konferencije posvećene regionalnoj saradnji, Lisica je direktno uključen u analizu aktuelnih odnosa na Zapadnom Balkanu. “Naoružavanje komšija i susjeda nam ne daje optimizam da uskoro možemo biti okrenuti jedni drugima i sarađivati na prijateljskoj i fer osnovi,” kaže Lisica, dodajući kako trenutna situacija zahtijeva ozbiljniji pristup i reakciju, kako od strane bošnjačkih političara, tako i od međunarodne zajednice. On upozorava kako zapadne zemlje ne reagiraju adekvatno na ove izazove, te posebno ističe Francusku, koja naoružava Srbiju, zemlju koja je, prema njegovim riječima, prisno vezana za Putinovu Rusiju. “Dok komšije i susjedi ne odustanu od svojih ekspanzionističkih politika prema Bosni i Hercegovini, ne možemo govoriti o tome da su se stvorili uslovi za prijateljsku saradnju na Zapadnom Balkanu,” tvrdi Lisica, naglašavajući kako inicijative poput “Open Balkana” nemaju smisla u ovakvom okruženju, jer jednostavno nisu iskrene. Lisica također smatra da trenutna bošnjačka politička elita nije adekvatno reagirala na ove izazove, što dodatno otežava poziciju Bosne i Hercegovine u regionalnim odnosima. “Aktuelna vlast u Bosni i Hercegovini, tu mislim na bošnjačke političare i one koji uživaju beneficije bošnjačke političke kvote, nisu adekvatno reagirali,” kaže on, dodajući da bez odlučnog i proaktivnog pristupa Bošnjaka, Bosna i Hercegovina riskira da ostane marginalizirana u regionalnim procesima. Politička nestabilnost u Crnoj Gori i Kosovu – ogledalo širih problema na Balkanu Lisica naglašava kako politička nestabilnost u Crnoj Gori, koja traje od 2020. godine, ima široke posljedice na odnose u regiji. “U Crnoj Gori od 2020. godine imamo političku nestabilnost te jedan vanjskopolitički zaokret, koji je kulminirao posljednjih mjeseci i u odnosu Crne Gore prema Hrvatskoj,” ističe Lisica, dodajući kako je trenutna vlast u Podgorici pod velikim