Geopol održao panel diskusiju “Bosna i Hercegovina i Mađarska u post-Orbanovo doba”
Centar za geopolitička istraživanja – Geopol organizirao je panel-diskusiju „Bosna i Hercegovina i Mađarska u post-Orbanovo doba“. Na panel-diskusiji govorili su prof. dr. Sead Turčalo, dekan Fakulteta političkih nauka u Sarajevu, prof. dr. Emir Hadžikadunić, univerzitetski profesor i bivši diplomata, Fuad Đidić, bivši diplomata i publicista, te Admir Lisica, direktor Centra za geopolitička istraživanja – Geopol, dok je moderator bila Larisa Omerčić, novinarka portala Odgovor.ba. Turčalo se, između ostalog, osvrnuo na svoju prošlosedmičnu posjetu Slovačkoj te na reakcije ovog mađarskog susjeda na pobjedu Petera Magyara i pad Orbanovog režima. Turčalo je naglasio kako se mađarska politika u prethodnom periodu mogla okarakterisati kao maligna te da Bosna i Hercegovina može pomoći novoj vladi Mađarske u kontekstu redefiniranja odnosa. Fokus Turčala bio je na bosanskohercegovačkoj inicijativi, uz naglasak kako u politici vrijeme znači mnogo, te da ne treba čekati da ono iscuri, već treba brzo djelovati i definirati okvire saradnje. Lisica je istakao kako saradnja između Bosne i Hercegovine i Mađarske može biti redefinirana te da je ključ u bosanskohercegovačkoj inicijativi i nametanju tema, a ne reaktivnom djelovanju, koje je često prisutno u našem javnom prostoru. On je naveo da se saradnja treba razvijati u više smjerova, kao što su akademske inicijative, obrazovna saradnja, medijska i politička, te da se i Centar za geopolitička istraživanja – Geopol odlučio da ponudi određeni početni okvir potencijalne saradnje iz bosanskohercegovačkog ugla, uz definiranje početnih koraka koji će pospješiti ove odnose. U prvom redu, ključno je gašenje mađarskog obavještajnog centra u Banja Luci koji je služio interesima Orbana i Dodika. Hadžikadunić je, kao i prethodnici, svoje obraćanje bazirao na bosanskohercegovačkoj inicijativi te aktivnom djelovanju. On je istakao kako Bosna i Hercegovina treba ulužiti napore kako se ne bi i dalje posmatrala kao objekat u međunarodnim odnosima, već prelazila u subjekat. Taj proces usporava i stav u javnosti o potrebi vanjske zaštite te aktuelno ustrojstvo države. U kontekstu odnosa s Mađarskom, Hadžikadunić smatra da prostora za saradnju ima, te da saradnja može ići u više pravaca, a jedan je i povezivanje putem političkih inicijativa desnog centra kojima pripada mađarska Tisza, s obzirom da su stranke poput SDA, HDZ-a i druge članice EPP-a. SBiH, kao stranka centra, također ima priliku na toj osnovi uspostaviti saradnju s Tiszom i novom mađarskom vladom. Đidić je potencirao na stajalištu kako se današnja diplomatija ne vodi isključivo putem ministarstva vanjskih poslova, već da su think-thank organizacije kreatori vanjskopolitičkih inicijativa, uz navođenje konkretnih primjera unutar desničarskih krugova. Ovom izuzetno važnom panelu prisustvovao je značajan broj bosanskohercegovačkih diplomata, akademskih profesora, državnih i federalnih zastupnika, medijskih predstavnika te studenata.
Patria: Panel diskusija na IUS-u
(Patria) – Centar za geopolitička istraživanja (GEOPOL) sinoć je na Internacionalnom univerzitetu u Sarajevu (IUS) na Ilidži, u saradnji sa Balkan Studies Center, organizovao panel-diskusiju pod nazivom “Uzroci zastoja euroatlantskih integracija Bosne i Hercegovine”. U kontekstu sve intenzivnijih negativnih unutrašnjih, regionalnih i evropskih procesa koji koče euroatlantske integracije BiH, GEOPOL smatra neophodnim da se analizira trenutno stanje i ponude rješenja za izlazak iz začaranog kruga u kojem se BiH već duže vrijeme nalazi. Profesor na IUS-u i geopolitički analitičar Jahja Muhasilović smatra da je euroatlantski put BiH trenutno u zastoju jer se BiH i dalje uvijek bori za svoj teritorijalni integritet i suverenitet. – Zbog separatističkih politika koje se vode unutar BiH, njen euroatlantski put stavljen je u drugi plan. Sve dok se ne riješi njeno teritorijalno pitanje suverenosti, suvišno je govoriti o tom putu. Mi smo se danas okupili da analiziramo razloge zašto je došlo do tog zastoja. Lično sam mišljenja da EU u ovakvoj konstelaciji odnosa u BiH ne bi bilo dobro rješenje za nas iz razloga što bi se ubrzalo iseljavanje i proces privatizacije naših ključnih strateških firmi koje se ne bi mogle nositi na evropskom tržištu. S druge strane, punopravno članstvo u NATO savezu prijalo bi BiH upravo iz razloga što je ugrožen njen teritorijalni integritet i suverenitet – naveo je Muhasilović. S druge strane, federalni zastupnik Admir Čavalić mišljenja je da Bosna i Hercegovina nema alternative NATO i EU putu. – Dugoročno članstvo u NATO i EU vodi unapređenju društvenih i ekonomskih odnosa, s naglaskom na institucionalnu i opštu društvenu stabilnost. Brojni su izazovi na ovom putu – poseban izazov se odnosi na regionalni pad optimizma u vezi EU integracija. Nemamo jasne naznake iz Brisela u vezi ulaska zemalja Zapadnog Balkana.Svejedno, na nama je da provedemo ključne EU reforme i to ne toliko zarad maglovitog EU puta, već zbog toga što nam to treba koristiti kako bismo izgradili funkcionalne institucije. Građani i privrednici nemaju vremena za čekanje – dodao je Čavalić. Treći govornik na panel-diskusiji bio je Admir Lisica, historičar, geopolitički analitičar i istraživač u oblasti regionalnih političkih odnosa, međunarodnih politika i dijaspornih zajednica. Lisica je također istakao činjenicu da je na sceni zastoj BiH na euroatlantskom putu. – Jedan od razloga za ovakvo stanje je raspoloženje u EU koje nije naklonjeno prema BiH. Konstelacija odnosa u EU je takva da imamo jačanje desnice koja ne podržava općenito proširenje, a posebno ne BiH koja ima većinsko muslimansko stanovništvo. BiH je članstvo u NATO prioritet u odnosu na EU, ali nemamo ozbiljnije signale iz Alijanse da razumiju naše stanje te da konstruktivno reaguju. S druge strane, nemamo unutrašnji konsenzus po ovom pitanju te je teško da će BiH u skorije vrijeme biti članica NATO i EU – istakao je Lisica. Upitao je koliko bi BiH imala trenutno koristi od članstva u EU zbog njenog složenog unutrašnjeg stanja. – Kad su u pitanju regionalni odnosi, vidjeli smo proteklog vikenda šta se dešavalo na Kosovu. Naravno, u BiH svi akteri trebaju biti budni jer eventualne paravojne formacije se mogu pojaviti. Moramo pratiti šta se dešava u regiji jer vidimo da iz našeg komšiluka i dalje dolaze poruke i stavovi koji podržavaju velikodržavničke ideologije što je jedna od kočnica euroatlantskog puta BiH – zaključio je Lisica. Think Tank Centar za geopolitička istraživanja (GEOPOL) kroz svoja istraživanja i aktivnosti radi na afirmaciji tema koje su značajne za budućnost BiH u kontekstu savremenih geopolitičkih procesa na Balkanu, Evropi i u svijetu. Izvor: PATRIA