Član U.O. Geopol-a Ermin Veličanin, na Radio BIR govorio o održanoj konferenciji “Geoekonomija: Šta dijaspora može uraditi”?
Član U.O. Geopol-a Ermin Veličanin, na Radio BIR govorio o održanoj konferenciji “Geoekonomija: Šta dijaspora može uraditi?”. Gostovanje možete pogledati na našem youtube kanalu:
Sastanak sa predstavnicima Vijeća Bošnjaka Slovenije u Ljubljani
Predstavnici Centra za geopolitička istraživanja – Geopol direktor Admir Lisica i predsjednik U.O. Mustafa Gradaščević, tokom posjete Ljubljani održali su sastanak sa delegacijom Vijeća Bošnjaka Slovenije – VBS, koju su činili predsjednik VBS-a Asim Hamidović, potpredsjednik Ajdin Kovačević, sekretar Ahmed Mucić i administrator Amer Čengić. Poseban fokus stavljen je na rješavanje pitanja od interesa za Bosnu i Hercegovinu, a što može biti unaprijeđeno uz zajednički rad dijaspore i domovine. Dogovoreni su naredni koraci koji će biti konkretizirati, s posebnim akcentom na aktivnosti vezane za jačanje pozicije Bosne i Hercegovine unutar slovenačkog društva, te uspostavljanje boljih društveno-političkih veza sa grupacijama i pojedincima u Sloveniji. Ovo je jedna u nizu aktivnosti koje Geopol provodi u smjeru jačanja veza sa dijasporom te njihovim stimulisanjem za uključivanje u procese koji se odvijaju u Bosni i Hercegovini.
Ljubljana: Promovisana knjiga “Bošnjaci pred izazovima globalnih političkih procesa: političko stasavanje jedne nacije”
U svečanoj atmosferi dvorane Društva Ljiljan, sinoć je održana promocija knjige Admira Lisice Bošnjaci pred izazovima globalnih političkih procesa – političko stasavanje jedne nacije, koja je na jednom mjestu okupila značajan broj članova bošnjačke zajednice u Sloveniji, kulturnih radnika, aktivista, te predstavnika diplomatskog kora. Promotor večeri bio je uvaženi historičar i predsjednik U.O. Geopol-a Mustafa Gradaščević, koji je s posebnom pažnjom predstavio rad autora Admira Lisice, direktora Geopol-a, ističući njegov značaj u očuvanju identiteta i kulturnog pamćenja bošnjačke dijaspore. Promociju je vodio Fahir Gutić, aktivista i potpredsjednik Bošnjačkog kulturnog saveza Svečani događaj otvorio je predsjednik Bošnjačkog kulturnog saveza Slovenije, gospodin Elvis Alukić, koji je izrazio zahvalnost prisutnima na dolasku, posebno ističući važnost okupljanja oko zajedničkih vrijednosti. Treće izdanje knjige “Bošnjaci pred izazovima globalnih političkih procesa: političko stasavanje jedne nacije” objavljeno je u okviru izdavačke djelatnosti Centra za geopolitička istraživanja – Geopol.
U Sarajevu održana velika konferencija “Geoekonomija: Šta dijaspora može uraditi?”
Centar za geopolitička istraživanja – Geopol 5. aprila 2025. godine je u Sarajevu organizirao konferenciju “Geoekonomija: Šta dijaspora može uraditi?”, a uz podršku Federalnog ministarstva raseljenih osoba i izbjeglica. Na početku konferencije obratio se Admir Lisica, direktor Centra za geopolitička istraživanja – Geopol, koji je istakao primjere dijaspornih zajednica poput irske, ukrajinske, albanske, armenske, koje su na različite načine doprinijele prosperitetu države iz koje dolaze. Također, osvrnuo se i na dijasporu Bosne i Hercegovine i njenu ulogu u periodu agresije, kada su Muhamed Šaćirbegović, Bećir Tanović i drugi bili zaslužni za prijem Bosne i Hercegovine u UN, svega dva mjeseca nakon proglašenja nezavisnosti. Shodno tome, istakao je kako i danas u dijaspori postoje oni koji mogu doprinijeti poboljšanju geopolitičke pozicije Bosne i Hercegovine. U ime Federalnog ministarstva za raseljene osobe i izbjeglice prisutnima se obratio Tarik Čengić koji je istakao ulogu ministarstva u kontekstu podrške ovakvim projektima koji imaju za cilj afirmiranje odnosa dijaspora –domovina. Čengić je naveo na koji način Ministarstvo aktivno radi na jačanju veza s dijasporom te je pozvao sve one koji se bave sličnim projektima da apliciraju na pozive koje raspisuje FMROI. Na prvom panelu učestvovali su Nermin Fazlagić, magistar ekonomije, koji govori 11 stranih jezika, a trenutno radi u halal industriji Italije, Ernad Deni Čomaga, magistar pravnih nauka i stručnjak u oblasti javnih nabavki u Njemačkoj, Ermin Veličanin, doktorant na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu i član U.O. Centra za geopolitička istraživanja – Geopol, a videolinkom iz Beča obratio se Samir Heralić, uspješni biznismen. Oni su diskutovali o načinima kako dijaspora može utjecati na geopolitičke procese s fokusom na geoekonomiju i lobiranje, uz navođenje potencijalnih smjernica. Oni su prezentirali određene ciljeve koji trebaju biti u fokusu te su se dotakli odnosa prema povratničkoj populaciji, koja treba biti prioritet države Bosne i Hercegovine i dijaspore u budućim procesima. Na drugom panelu učestvovali su predsjednik U.O. Centra za geopolitička istraživanja – Geopol Mustafa Gradaščević, vojno-sigurnosni analitičar Centra za geopolitička istraživanja – Geopol Nedžad Ahatović, medijski ekspert Semir Sejfović te profesor međunarodnih odnosa i geopolitike na Internacionalnom Univerzitetu u Sarajevu Jahja Muhasilović, prenosi Klix.ba. Ovaj panel tematizirao je sigurnost kao preduslov za ekonomska ulaganja dijaspore, uz potrebu promjene negativnih praksi u odnosima dijaspora –domovina. Oni su naveli kako aktuelna geopolitička situacija u Bosni i Hercegovini iziskuje ozbiljnost, te da pokazatelj situacije koja nije baš dobra može biti smanjen broj stranih turista, koji je osjetan zbog aktuelne političke nestabilnosti u Bosni i Hercegovini. Zaključci konferencije bazirali su se na preporuke za jedinstvenim djelovanjem faktora u dijaspori i domovini te na poziv političkim akterima koji su opredijeljeni za Bosnu i Hercegovinu, u poziciji i opoziciji, da u aktuelnom trenutku djeluju u istom smjeru i interesu države Bosne i Hercegovine, što će biti znak i dijaspori da se više uključi u procese koji se odvijaju u našoj državi. Zaključci: Konferenciji je prisustvovao značajan broj pripadnika akademske zajednice, medija te biznismena iz domovine i dijaspore.
Najava konferencije “Geoekonomija: Šta dijaspora može uraditi?”
Centar za geopolitička istraživanja – Geopol 5. aprila 2025. godine u Hotelu Spa Terme na Ilidži organizira konferenciju „Geoekonomija: Šta dijaspora može uraditi?“ Geoekonomija je naučna oblast koja se bavi multidisciplinarnim izučavanjem ekonomskog razvoja i međusobnog povezivanja regiona svijeta, kao i nacionalnih privreda. To podrazumjeva izučavanje geografskih, historijskih, političkih, pravnih, kulturnih i jezičkih karakteristika pojedinih dijelova svijeta. Shodno aktuelnom geopolitičkom trenutku koji živimo, želimo aktualizirati ovo pitanje, te pokušati pojasniti kakvu ulogu dijaspora može imati u vremenu koje je pred nama. Cilj je da na konferenciji budu prezentirane određene pozitivne priče koje bi stimulirale uspješne pojedince iz dijaspore da se uključe aktivnije u procese koji se odvijaju unutar Bosne i Hercegovine. Uz stručnjake i biznismene iz dijaspore, učešće na panelima će uzeti domaći stručnjaci s iskustvom saradnje sa pripadnicima dijaspore, ali i eksprerti iz oblasti ekonomskih nauka, te geopolitike i međunarodnih odnosa. Neka od pitanja na koje konferencija namjerava ponuditi odgovore jesu: Kako investicije dijaspore mogu poboljšati ekonomsku i geopolitičku poziciju Bosne i Hercegovine?, Šta domaći poduzetnici mogu ponuditi dijaspori?, Koje su pozitivne prakse drugih dijaspornih zajednica u kontekstu jačanja države porijekla?, Koliko su geopolitičke okolnosti u svijetu izazovne za ekonomske prilike? Da li sigurnosni aspekt uvjetuje pozitivne ekonomske procese? U nastavku pročitajte kompletnu agendu:
Skup članova, saradnika i prijatelja GEOPOL-a u Sarajevu
U organizaciji Centar za geopolitička istraživanja – Geopol sinoć je u Sarajevu upriličen iftar za saradnike, prijatelje i partnere GEOPOL-a. Za nešto više od dvije godine od osnivanja Centar za geopolitička istraživanja postao je poželjna i prepoznatljiva platforma za saradnju, kako u našoj zemlji tako i u regionu. Iza nas nekoliko realizovanih projekata, konferencija i istraživanja iz različitih oblasti, a novi projekti su pred nama u narednom periodu. Iftaru koji je sinoć organiziran u Sarajevu prisustvovali su naši prijatelji širom Bosne i Hercegovine, Sandžaka, Kosova i dijaspore.
Član U.O. Geopol-a Dr. sc. Omer Kovčić prisustvovao na konferenciji Univerziteta Aveiro u Portugalu
Član Upravnog Odbora Centra za geopolitička istraživanja – GEOPOL, dr.sc. Omer Kovčić, dipl.ing.građ., prisustvovao je dvodnevnoj konferenciji u Univerzitetu Aveiro (Portugal) u sklopu COST Action CA21112 (OFF-SOURCE) pod nazivom Offshore freshened groundwater: An unconventional water resource in coastal regions?koja ima za cilj stvaranje nove naučne mreže koja će se baviti pitanjem da li i kako se OFG može koristiti kao nekonvencionalni izvor pitke vode u obalnim regijama. COST (Evropska saradnja u nauci i tehnologiji) je EU program finansiranja istraživačkih i inovacionih mreža. U domenu umrežavanja istraživackih timova u srodnim oblastima istraživanja, putem COST programa se ostvaruje snažna interakcija i saradnja koja vodi uspostavljanju partnerstava, zajedničkih projekata i objavljivanja naučnih radova. COST asocijacija se sastoji od 40 zemalja članica, jedne partnerske i jedne države saradnice. Crna Gora je punopravna članica COST asocijacije od maja 2015. godine. COST podržava umrežavanje istraživača kroz naučne i tehnološke mreže (akcije), koje su otvorene: za sve oblasti nauka (uključujući interdisciplinarne), za nove i originalne ideje (inovativne), partnere (javne i private univerzitete i istraživaČke institucije, međunarodne organizacije, NVO, preduzeća), istraživace u svim fazama karijere (mlade i starije istraživače).
GEOPOL: Institucije moraju pokazati da pojedinac nije iznad države, EUFOR može dati podršku državnim agencijama!
Bosna i Hercegovina je u najvećoj političkoj i sigurnosnoj krizi od Deytonskog sporazuma pa do danas. Proces koji je vođen pred Sudom Bosne i Hercegovine predsjedniku bh entiteta Rs Miloradu Dodiku završen je osuđujućom presudom. Presuda je iskorištena kao povod da bh. entitet Rs krene putem secesije i razbijanja Bosne i Hercegovine. Milorad Dodik je to najavljivao već duže vrijeme, samo što ga mnogi politički akteri u Bosni i Hercegovini nisu shvatali dovoljno ozbiljno. Domaće vlasti i institucije očekuju pomoć i podršku od međunarodnih organizacija, te geopolitičkih aktera. Prije nekoliko dana stigle su jasne poruke od ključnih aktera međunarodne zajednice. Nakon što su Turska i Iran iskazali svoj stav, došlo je i do reakcija zapadnih zemalja. Oglasio se prvo sekretar Sjedinjenih Američkih Država Marko Rubio, što je svakako najznačanija iskazana podrška državi Bosni i Hercegovini, a onda su se redale lančane reakcije. Domaće vlasti su dobile jasnu poruku i signale iz vana da konkretne poteze prema odmetnutom entitetskom rukovodstvu mora poduzeti vlast i institucije Bosne i Hercegovine. Istog je stava bio i generalni sekretar NATO saveza Mark Rutte, pri svojoj posjeti Sarajevu.. Država Bosna i Hercegovina je na velikom ispitu i raskrsnici. Milorad Dodik je pred zidom i sve raspoložive adute je bacio u napad. Shodno aktuelnoj situaciji, nameću se dva pitanja: Da li je entitet jači od države, te da li je pojedinac jači od države? Država Bosna i Hercegovina, da bi opstala, mora naći načina da se obračuna sa separatistima, u suprotnom to je kraj za državu! Sva međunarodna pomoć koja je jasno i nedvojbeno ukazana od relevantnih geopolitičkih aktera sa Istoka i Zapada, neće imati smisla ukoliko relevantne državne institucije Bosne i Hercegovine, propuste “poentirati”, te riješiti ovu situaciju na jedini adekvatan način koji se sam nameće, a to je hapšenje i uklanjanje iz političkog života! Uslijed novonastalih političkih turbulencija unutar Bosne i Hercegovine, koja je posljedica separatističkih intencija Milorada Dodika i ostatka političkog vodstva bh. entiteta Rs, postalo je jasno da hapšenje Milorada Dodika i saradnika, te njihovo ukalanjanje sa političke scene predstavlja izlaz iz najteže situacije nakon završetka agresije i rata protiv Bosne i Hercegovine! U slučaju privođenja po nalogu Tužilaštva Bosne i Hercegovine, stvari su kristalno jasne. Tu nema mjesta političkim konotacijama ovog slučaja. Dakle, svaka politizacija koja dolazi sa bilo koje strane je deplasirana! Radi se o privođenju ljudi koji su za sada osumnjičeni da su izvršili najteži oblik krivičnog djela – protiv integriteta Bosne i Hercrgovine. Napad na ustavni poredak čl. 156. i Ugrožavanje teritorijalne cjeline čl. 157. Tužilaštvo Bosne i Hercegovine to mora dokazati u procesu koji će se voditi protiv osumnjičenih. Radi se o poštivanju ili nepoštivanju Zakona. Za nepoštivanje Zakona snose se posljedice. Svako opiranje hapšenju je novo krivično dijelo, a svako organizovano opiranje hapšenju je stjecaj u činjenju krivičnih dijela, odnosno organiziranje u izvršavanju krivičnog dijela, a može biti tretirano u skladu sa počinjenim djelima po klasifikaciji od oružane pobune, preko pripreme i naoružanja pobunjenika, pa do terorizma. To su činjenice i svako drugačije interpretiranje, koje potencira strana Dodikovih Srba je neutemeljena! Dakle, niko od građana koji poštuju zakon nije ugrožen u Bosni i Hercrgovini. Čak i oni koji su van zakona imaju sve pravne alate da dokažu svoju nevinost. Sve dok su u status osumnjičenih i optuženih u postupku pred Sudom Bosne i Hercegovine. Što se tiče samog privođenja po pozivu Tužilaštva, ako se to ne desi zbog nepronalaženja lica na adresi, onda se raspiše potjernica za osumnjičenim licima i u to se uključuju sve policijske agencije u Bosni i Herceogovini koje mogu doći do podataka gdje se lica nalaze i u vezi s tim zatražiti pomoć međunarodnog faktora ili ako smatraju da bi sigurnost policajaca i građana mogla biti dovedena u pitanje. Asistencije vanjskog faktora domaćim sigurnosnim agencijama bile su primjenjene u više navrata od Daytonskog mirovnog sporazuma do danas. Možda i najeklatantniji primjer takve prakse viđen je tokom 2001. godine kada je lider pobunjenih bh. Hrvata Ante Jelavić, nastojao da organizira tzv. hrvatsku samoupravu u Bosni i Hercegovini. Konkretno u kontekstu EUFOR-a, bitno je pojasniti da njegov mandate proizilazi iz rezolucija Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija (UN) ne obuhvata samo pasivno promatranje situacije, te da ima sve ingerencije da asistira državnim sigurnosnim agencijama kada to konstelacija odnosa zahtijeva! Institucije moraju pronaći način kako da privedu Dodika i saučesnike, jer od toga u velikoj mjeri zavisi budućnost državnog aparata Bosne i Hercegovine. U ovom trenutku jeftini međustranački populizam pada u drugi plan te je potrebno imati prodržavno orijentirano jedinstvo, koje će primijetiti i međunarodni faktor, koji se jasno opredijelio za Bosnu i Hercegovinu. Nadležne institucije moraju znati da su na najvažnijem ispitu koji će u velikoj mjeri odrediti put kojim će u budućnosti ići država Bosna i Hercegovina.
Saradnica GEOPOL-a Amina Hadžić učestvovala na konferenciji “Mesto Balkana na novoj spoljnopolitičkoj agendi SAD”
Amina Hadžić, saradnica Centra za geopolitička istraživanja – GEOPOL, učestvovala je na konferenciji “Mesto Balkana na novoj spoljnopolitičkoj agendi SAD“, održanom 10. marta 2025. u Beogradu, u organizaciji Regionalnog foruma za dijalog. Konferencija je okupila istaknute mlade analitičare, istraživače i stručnjake iz Bosne i Hercegovine, Srbije i Sjeverne Makedonije, koji dolaze sa regionalnih i međunarodnih Univerziteta i organizacija. Hadžić je u svom izlaganju analizirala promjene u američkoj politici prema Balkanu u drugom mandatu Donalda Trampa, s fokusom na smanjenje američkog angažmana, rast uticaja drugih globalnih sila te sigurnosne i ekonomske izazove regiona. Poseban naglasak stavila je na poziciju Bosne i Hercegovine, osvrnuvši se na trenutnu političku situaciju i stav Sjedinjenih Američkih Država, uključujući reakcije američkih zvaničnika na posljednja dešavanja u zemlji. Na kraju, postavila je ključno pitanje budućnosti Balkana – hoće li se region kretati putem evropskih integracija i jačanja demokratskih institucija, ili će ostati polje geopolitičkog nadmetanja velikih sila, s nesagledivim posljedicama po njegovu stabilnost i razvoj. Njeno izlaganje bilo je dio šireg panela koji je obuhvatio različite perspektive o budućnosti odnosa SAD i Balkana, a prisutni su imali priliku da postave pitanja i prodube debatu o ovoj važnoj temi.
Travnik: Geopol predstavio naučno istraživanje
U organizaciji Centra za geopolitička istraživanja – Geopol i Bošnjačke zajednice kulture Travnik u ispunjenoj Gradskoj Biblioteci Travnik je održano predstavljanje istraživačkog projekta koji tematizira izučavanje bosanskog jezika i rad dopunskih škola na bosanskom jeziku u dijaspori. Višemjesečno istraživanje koje je podržano od strane Federalnog ministarstva raseljenih osoba i izbjeglica vodio je Admir Lisica, direktor Centra za geopolitička istraživanja – Geopol, dok su autori Dženan Kos i Amela Bajrić. U uvodnom dijelu, Lisica je pojasnio odnos između geopolitike i identiteta, te jezika kao njegovog sastavnog dijela. On je pojasnio određene veze između geopolitičkih procesa i izazova koji se nameću u kontekstu očuvanja bosanskog jezika u regionu i dijaspori, te istakao pozitivne prakse među bosanskohercegovačkom dijasporom u početka agresije na Bosnu i Hercegovinu do danas, a koje su rezultirale time da se bosanski jezik, historija Bosne i Hercegovine i Bošnjaka, čuvaju danas uprkos izazovima od Velike Britanije do Australije. Kos i Bajrić su prezentirali rezultate istraživanja, te anketne rezultate koje su dobili nakon višemjesečnog rada na ovom projektu. Bajrić je navela određene pozitivne prakse, posebno u skandinavskim zemljama, u kojem se još od devedesetih godina nastoji čuvati bosanski jezik kroz organiziranje dopunskih škola. Ona je također navela kako postoje oscilacije od države do države, te od broja bošnjačke dijaspore, koji uvjetuje i organizaciju škola na ozbiljnom nivou. Kos je osim prezentiranih rezultata, predložio određene konkretne mjere do kojih su došli tokom istraživanja, a koje će u konačnici biti publikovane u vidu naučnog rada, te dokumenta koji će biti dostavljen Federalnom ministarstvu raseljenih osoba i izbjeglica, u kontekstu kreiranja budućih strategija koje bi trebale pomoći za unaprjeđenje očuvanja identiteta izvan Bosne i Hercegovine, a uslijed aktuelnih geopolitičkih izazova. Prisutnima se obratio i jedan od članova UO Geopola Mustafa Gradaščević koji je govorio o otežanim okolnostima sa kojima se suočavaju građani bošnjačke nacionalnosti u bosanskohercegovačkom entitetu Rs, u kontekstu nemogućnosti adekvatnog izučavanja bosanskog jezika i nacionalne historije. Na kraju, načelnik Općine Travnik, prof. Kenan Dautović, osvrnuo se na iznesena promišljanja promotora ovog interesantnog projekta, te potvrdio vezu između geopolitike i identiteta danas. Naveo je kako je potrebno podržavati naučnoistraživačke projekte koje doprinose afirmaciji i očuvanju identiteta, posebno u izazovnim vremenima koje trenutno živimo, te je pohvalio aktivnosti mladih pojedinaca uključenih u projekte Centra za geopolitička istraživanja – Geopol koji iz raznih uglova nastoje popularizirati ove veoma bitne teme.