Geopol in media: Bosnia and Herzegovina Faces a Diplomatic Test with Hungary’s New Government
As Hungary enters a post-Orbán political era, Bosnia and Herzegovina is being urged to move quickly—or risk falling behind. At a panel hosted by the Center for Geopolitical Studies (GEOPOL), analysts and former diplomats warned that Sarajevo must abandon its reactive posture and engage early with Budapest’s incoming leadership. The discussion, titled “Bosnia and Herzegovina and Hungary in the Post-Orbán Era,” framed the moment less as a rupture and more as a strategic opening. Ovaj članak dostupan je i na bosanskom jeziku Prof. Sead Turčalo, Dean of the Faculty of Political Science in Sarajevo, described Hungary’s political shift not as a dramatic ideological break, but as a recalibration within the same broad camp. “This wasn’t a liberal revolution,” he said, referring to the rise of Peter Magyar following the decline of Viktor Orbán. “What we’re seeing is a conservative normalization—Magyar comes from within those very circles.” From Passive Observer to Active Player For Turčalo, the real issue lies closer to home. Bosnia and Herzegovina, he argued, failed to counter the parallel diplomatic channels cultivated between Budapest and Republika Srpska during Orbán’s tenure—while simultaneously viewing Hungary primarily through the lens of EU integration. “That was a strategic blind spot,” he noted. “We now have a narrow window to reposition ourselves.” His message was direct: Sarajevo must establish contact with Hungary’s new government even before it is formally in place. Delay, he warned, could leave the country once again reacting rather than shaping events. Admir Lisica, director of GEOPOL, struck a similar tone—arguing that future relations will depend less on Budapest and more on Bosnia and Herzegovina’s own initiative. “The key is to set the agenda, not chase it,” he said, outlining potential avenues of cooperation ranging from academia and education to media and political networks. GEOPOL, he added, has already drafted a preliminary framework for engagement. At the top of that list is a contentious demand: the closure of the Hungarian intelligence outpost in Banja Luka, which panelists described as a legacy instrument of Orbán-era ties with Milorad Dodik. “Hungary doesn’t have to be an adversary,” Lisica said. “But whether it becomes a partner depends on us.” Rethinking Power—and Perception Prof. Emir Hadžikadunić, a former diplomat, broadened the lens. Bosnia and Herzegovina, he argued, still struggles to act as a subject in international relations—too often cast instead as an object shaped by others. Part of that, he suggested, stems from internal political constraints. But part also reflects a deeper mindset—an expectation of external protection that limits strategic autonomy. He framed Hungary’s political transition as carrying wider geopolitical implications, particularly for transatlantic relations. “This could mark a significant setback for American interventionism,” he said, pointing to what he described as a failed attempt to influence electoral dynamics in Europe. “Hungarians have shown they are not easily swayed—even by the administration of Donald Trump.” At the same time, Hadžikadunić pointed to pragmatic pathways forward. Hungary’s emerging political actors, including the Tisza movement, occupy ideological terrain familiar to several Bosnian parties aligned with the European People’s Party—opening the door for structured political engagement. Where Diplomacy Actually Happens For Fuad Đidić, the shift runs deeper than electoral outcomes. Modern diplomacy, he argued, is no longer anchored solely in ministries and embassies—but increasingly shaped in think tanks and ideological hubs. “The real conversations are happening elsewhere,” he said, citing institutions such as the Danube Institute in Budapest and the Valdai Club in Moscow. “That’s where narratives are built—and where influence is exercised.” Bosnia and Herzegovina, he suggested, has been slow to recognize this shift. The panel, attended by diplomats, lawmakers, academics, and students, underscored a broader point: Hungary’s political transition may be unfolding in Budapest—but its implications will be felt across the region. For Bosnia and Herzegovina, the question is no longer whether to engage—but how quickly, and on whose terms. Odgovor.ba
Geopol održao panel diskusiju “Bosna i Hercegovina i Mađarska u post-Orbanovo doba”
Centar za geopolitička istraživanja – Geopol organizirao je panel-diskusiju „Bosna i Hercegovina i Mađarska u post-Orbanovo doba“. Na panel-diskusiji govorili su prof. dr. Sead Turčalo, dekan Fakulteta političkih nauka u Sarajevu, prof. dr. Emir Hadžikadunić, univerzitetski profesor i bivši diplomata, Fuad Đidić, bivši diplomata i publicista, te Admir Lisica, direktor Centra za geopolitička istraživanja – Geopol, dok je moderator bila Larisa Omerčić, novinarka portala Odgovor.ba. Turčalo se, između ostalog, osvrnuo na svoju prošlosedmičnu posjetu Slovačkoj te na reakcije ovog mađarskog susjeda na pobjedu Petera Magyara i pad Orbanovog režima. Turčalo je naglasio kako se mađarska politika u prethodnom periodu mogla okarakterisati kao maligna te da Bosna i Hercegovina može pomoći novoj vladi Mađarske u kontekstu redefiniranja odnosa. Fokus Turčala bio je na bosanskohercegovačkoj inicijativi, uz naglasak kako u politici vrijeme znači mnogo, te da ne treba čekati da ono iscuri, već treba brzo djelovati i definirati okvire saradnje. Lisica je istakao kako saradnja između Bosne i Hercegovine i Mađarske može biti redefinirana te da je ključ u bosanskohercegovačkoj inicijativi i nametanju tema, a ne reaktivnom djelovanju, koje je često prisutno u našem javnom prostoru. On je naveo da se saradnja treba razvijati u više smjerova, kao što su akademske inicijative, obrazovna saradnja, medijska i politička, te da se i Centar za geopolitička istraživanja – Geopol odlučio da ponudi određeni početni okvir potencijalne saradnje iz bosanskohercegovačkog ugla, uz definiranje početnih koraka koji će pospješiti ove odnose. U prvom redu, ključno je gašenje mađarskog obavještajnog centra u Banja Luci koji je služio interesima Orbana i Dodika. Hadžikadunić je, kao i prethodnici, svoje obraćanje bazirao na bosanskohercegovačkoj inicijativi te aktivnom djelovanju. On je istakao kako Bosna i Hercegovina treba ulužiti napore kako se ne bi i dalje posmatrala kao objekat u međunarodnim odnosima, već prelazila u subjekat. Taj proces usporava i stav u javnosti o potrebi vanjske zaštite te aktuelno ustrojstvo države. U kontekstu odnosa s Mađarskom, Hadžikadunić smatra da prostora za saradnju ima, te da saradnja može ići u više pravaca, a jedan je i povezivanje putem političkih inicijativa desnog centra kojima pripada mađarska Tisza, s obzirom da su stranke poput SDA, HDZ-a i druge članice EPP-a. SBiH, kao stranka centra, također ima priliku na toj osnovi uspostaviti saradnju s Tiszom i novom mađarskom vladom. Đidić je potencirao na stajalištu kako se današnja diplomatija ne vodi isključivo putem ministarstva vanjskih poslova, već da su think-thank organizacije kreatori vanjskopolitičkih inicijativa, uz navođenje konkretnih primjera unutar desničarskih krugova. Ovom izuzetno važnom panelu prisustvovao je značajan broj bosanskohercegovačkih diplomata, akademskih profesora, državnih i federalnih zastupnika, medijskih predstavnika te studenata.
Centar za geopolitička istraživanja – Geopol organizira panel diskusiju na temu “Bosna i Hercegovina i Mađarska u post-Orbanovoj eri”
Centar za geopolitička istraživanja – Geopol organizira panel diskusiju na temu “Bosna i Hercegovina i Mađarska u post-Orbanovoj eri”. Cilj je javnosti ponuditi akademski odgovor predstojećeg djelovanja Bosne i Hercegovine prema Mađarskoj, a uslijed novih geopolitičkih promjena uzrokovanih promjenom dugogodišnje vlasti u Mađarskoj. Učesnici na panel diskusiji su: Prof. dr. Sead Turčalo, dekan na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu, prof. dr. Emir Hadžikadunić, profesor na SSST u Sarajevu i bivši diplomata, Fuad Đidić, bivši diplomata i publicista, te Admir Lisica, direktor Centra za geopolitička istraživanja – Geopol. Moderator: Larisa Omerčić, novinarka portala !Odgovor.ba Događaj će biti upriličen u Hotelu Movenpick – Bristol, 27. 4. 2026. godine s početkom u 18h. Medijski pokrovitelj: !Odgovor.ba
Najava međunarodne naučne konferencije i poziv za dostavu prijava
Centar za geopolitička istraživanja – Geopol organizira Međunarodnu naučnu konferenciju “Diplomatija Bosne i Hercegovine: razvojni put, vanjskopolitički kurs i geopolitičke implikacije”. Konferencija će biti održana u Sarajevu, 22. maja 2026. godine, simbolično na godišnjicu prijema Bosne i Hercegovine u UN 1992. godine. Cilj konferencije je da okupi relevantne istraživače koji će pokušati odgovoriti na sljedeća pitanja: -Kako i na koji način je tekao razvojni put bosanskohercegovačke diplomatije? -Sa kojim akterima Bosna i Hercegovina uspostavlja početne diplomatske odnose? -Na koji način je kreirana diplomatska mreža izvan Bosne i Hercegovine? -Da li vanjskopolitički kurs ostaje isti ili doživljava određene modifikacije u periodu od 1992. do 2026. godine? -Da li je diversifikacija vanjske politike Bosne i Hercegovine nužnost uslijed geopolitičkih izazova današnjice? -Koliko vanjski akteri utječu na vanjskopolitički put Bosne i Hercegovine? -Odnos sa susjednim državama? -Euroatlanska vanjskopolitička perspektiva Bosne i Hercegovine? -Uloga dijaspore u vanjskopolitičkim procesima? -Mjesto Bosne i Hercegovine u geopolitici? -Geoekonomija i Bosna i Hercegovina? Ovo su neka od pitanja na koje će kroz svoja izlaganja i kasnije dostavljene radove odgovoriti stručnjaci iz oblasti međunarodnih odnosa, geopolitike, geoekonomije, sigurnosti, historije, prava i srodnih oblasti. Prijavu na naučnu konferenciju sa naslovom teme i sažetkom potrebno je poslati na adresu konferencija@geopol.ba isključivo na prijavnom obrascu koji možete skinuti u nastavku, a do 22. aprila 2026. godine. Prijavni obrazac Učesnici će kompletiranu agentu potonje konferencije zaprimiti najkasnije do 5. maja 2026. godine. Cjelovite radove potrebno je poslati na e-mail konferencija@geopol.ba do 1. septembra 2026. godine.
GEOPOL organizirao konferenciju: “Geopolitičke promjene i pozicija Bošnjaka na Zapadnom Balkanu”
Centar za geopolitička istraživanja Geopol juče je u Sarajevu organizovao konferenciju pod nazivom „Geopolitičke promjene i pozicija Bošnjaka na Zapadnom Balkanu“. Konferenciju je otvorio direktor Admir Lisica , a nakon toga su uslijedila izlaganja Kenane Strujić – Harbić, iz Skupštine Crne Gore, Ahmedina Škrijelja, iz Skupštine Srbije, te bošnjačkog političara iz Sjeverne Makedonije Dželala Hodžića. Nakon završeta oficijalnog dijela, diskusiju je započeo potpredsjednik Skupštine Crne Gore gospodin Mirsad Nurković. Konferencija je još jednom potvrdila da se pitanje položaja Bošnjaka na Zapadnom Balkanu ne može posmatrati izolovano od šireg geopolitičkog konteksta. Konferencija je okupila brojne predstavnike akademske zajednice, političkog života i medija, a fokus diskusije bio je na savremenim geopolitičkim kretanjima i njihovom uticaju na položaj Bošnjaka u državama Zapadnog Balkana. Učesnici su se usaglasili da su jačanje međusobne saradnje, institucionalna borba za ravnopravnost i dosljedno zagovaranje evropskih i euroatlantskih integracija ključni pravci djelovanja u vremenu ubrzanih globalnih promjena. Poseban akcenat stavljen je na potrebu kontinuiranog dijaloga između političkih i društvenih aktera iz različitih država regiona, kako bi se artikulisali zajednički interesi i usaglasile strategije budućeg djelovanja. Istaknuto je da Bošnjaci, bez obzira na to u kojoj državi žive, moraju proaktivno graditi svoje političke, kulturne i institucionalne kapacitete, oslanjajući se na Bosnu i Hercegovinu kao matičnu državu, ali i na principe demokratije, vladavine prava i regionalne stabilnosti.
Najava konferencije: “Geopolitičke promjene i pozicija Bošnjaka na Zapadnom Balkanu”
Centar za geopolitička istraživanja – Geopol najavljuje konferenciju “Geopolitičke promjene i pozicija Bošnjaka na Zapadnom Balkanu”. Na konferenciji će govoriti politički predstavnici Bošnjaka iz regiona, uz diskusiju sa predstanicima akademske zajednice, medija, svijeta biznisa i politike. Konferencije će biti održana u Sarajevu 21. februara 2026. godine. Uskoro više detalja.
Saradnica Geopol-a Amina Hadžić učestvovala na Svjetskom forumu za demokratiju u Vijeću Evrope
Amina Hadžić, mlada evropska ambasadorica za zemlje Zapadnog Balkana i saradnica Centra za geopolitička istraživanja GEOPOL, učestvovala je na Svjetskom forumu za demokratiju, koji je održan od 5. do 7. novembra 2025. godine u Vijeću Evrope u Strazburu, pod pokroviteljstvom predsjednika Francuske Republike Emmanuela Macrona. Ovogodišnja tema foruma bila je „Demokratija u riziku: kako je možemo oživjeti?“, a okupila je predstavnike institucija, akademske zajednice, civilnog društva i mlade lidere iz cijelog svijeta s ciljem zajedničkog promišljanja o budućnosti demokratije u vremenu globalnih izazova. Tokom foruma raspravljano je o ključnim pitanjima kao što su dezinformacije, građanska participacija, obrazovanje, uloga kulture i umjetnosti u jačanju demokratskih vrijednosti, te utjecaj novih tehnologija na demokratske procese. Na tematskoj sjednici „Učiti iz historije: Jačanje demokratije“, Amina se obratila Vijeću Evrope i u svom govoru posebno istakla iskustvo Bosne i Hercegovine, naglasivši da zemlja i danas nosi posljedice rata i podjela, ali i da u njoj postoji snažan duh otpornosti i nade, koji predvode mladi ljudi kroz dijalog, povjerenje i zalaganje za odgovornost i istinu. Svojim izlaganjem Amina je podsjetila da demokratija nije trajno stanje, već proces koji se mora svakodnevno njegovati — počevši od lokalnih zajednica, obrazovanja i aktivnog učešća građana.
U Sarajevu promovisana knjiga “Vašingtonski sporazum: konsocijacija ili kontinuitet podjela”
U Vijećničkoj sali Općine Novi Grad Sarajevo promovirana Jje autorska knjiga člana U.O. Geopol-a Ermina Veličanina “Vašingtonski sporazum: Konsocijacija ili kontinuitet podjela”. O knjizi su govorili Admir Lisica, direktor Geopol-a i recenzent, Admir Čavalić, saradnik Geopol-a i recenzent, te autor. U uvodnom dijelu prisutnima se obratio predsjednik U.O. Geopol-a Mustafa Gradaščević, koji je predstavio dosadašnji rad Geopol-a, koji se može pohvaliti da je u nepune tri godine objavio četiri knjige, te organizirao nekoliko konferencija, panel diskusija i promocija. Naredna promocija ove knjige planirana je u Mostaru, 10.11.2025. godine. Slike i medijski izvještaji na sljedećim linkovima: Klix Hayat Slobodna Bosna BIR TV Preporod
Predsjednik U.O. Geopol-a na skupu u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine
Mustafa Gradaščević, predsjednik U.O. Centra za geopolitička istraživanja – Geopol, prisustvo je predstavljanju i lansiranju platforme DIASPORA CONNECTING, koja je održana u Velikoj sali Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, a u organizaciji Bosna International Forum (BIF). Platforma DIASPORA CONNECTING podrazumijeva registraciju i komunikaciju između fizičkih i poslovnih subjekata u dijaspori i domovini, kroz mapiranje i opis djelatnosti, uz određene benefite koje poslovni subjekti nude korisnicima, te fizičkim licima širom svijeta. Dijaspora je potencijal i partner koji se mora uvažiti i staviti u funkciju interesa države Bosne i Hercegovine, naglašeno je na potonjem događaju.
U Sarajevu održana velika konferencija “Geoekonomija: Šta dijaspora može uraditi?”
Centar za geopolitička istraživanja – Geopol 5. aprila 2025. godine je u Sarajevu organizirao konferenciju “Geoekonomija: Šta dijaspora može uraditi?”, a uz podršku Federalnog ministarstva raseljenih osoba i izbjeglica. Na početku konferencije obratio se Admir Lisica, direktor Centra za geopolitička istraživanja – Geopol, koji je istakao primjere dijaspornih zajednica poput irske, ukrajinske, albanske, armenske, koje su na različite načine doprinijele prosperitetu države iz koje dolaze. Također, osvrnuo se i na dijasporu Bosne i Hercegovine i njenu ulogu u periodu agresije, kada su Muhamed Šaćirbegović, Bećir Tanović i drugi bili zaslužni za prijem Bosne i Hercegovine u UN, svega dva mjeseca nakon proglašenja nezavisnosti. Shodno tome, istakao je kako i danas u dijaspori postoje oni koji mogu doprinijeti poboljšanju geopolitičke pozicije Bosne i Hercegovine. U ime Federalnog ministarstva za raseljene osobe i izbjeglice prisutnima se obratio Tarik Čengić koji je istakao ulogu ministarstva u kontekstu podrške ovakvim projektima koji imaju za cilj afirmiranje odnosa dijaspora –domovina. Čengić je naveo na koji način Ministarstvo aktivno radi na jačanju veza s dijasporom te je pozvao sve one koji se bave sličnim projektima da apliciraju na pozive koje raspisuje FMROI. Na prvom panelu učestvovali su Nermin Fazlagić, magistar ekonomije, koji govori 11 stranih jezika, a trenutno radi u halal industriji Italije, Ernad Deni Čomaga, magistar pravnih nauka i stručnjak u oblasti javnih nabavki u Njemačkoj, Ermin Veličanin, doktorant na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu i član U.O. Centra za geopolitička istraživanja – Geopol, a videolinkom iz Beča obratio se Samir Heralić, uspješni biznismen. Oni su diskutovali o načinima kako dijaspora može utjecati na geopolitičke procese s fokusom na geoekonomiju i lobiranje, uz navođenje potencijalnih smjernica. Oni su prezentirali određene ciljeve koji trebaju biti u fokusu te su se dotakli odnosa prema povratničkoj populaciji, koja treba biti prioritet države Bosne i Hercegovine i dijaspore u budućim procesima. Na drugom panelu učestvovali su predsjednik U.O. Centra za geopolitička istraživanja – Geopol Mustafa Gradaščević, vojno-sigurnosni analitičar Centra za geopolitička istraživanja – Geopol Nedžad Ahatović, medijski ekspert Semir Sejfović te profesor međunarodnih odnosa i geopolitike na Internacionalnom Univerzitetu u Sarajevu Jahja Muhasilović, prenosi Klix.ba. Ovaj panel tematizirao je sigurnost kao preduslov za ekonomska ulaganja dijaspore, uz potrebu promjene negativnih praksi u odnosima dijaspora –domovina. Oni su naveli kako aktuelna geopolitička situacija u Bosni i Hercegovini iziskuje ozbiljnost, te da pokazatelj situacije koja nije baš dobra može biti smanjen broj stranih turista, koji je osjetan zbog aktuelne političke nestabilnosti u Bosni i Hercegovini. Zaključci konferencije bazirali su se na preporuke za jedinstvenim djelovanjem faktora u dijaspori i domovini te na poziv političkim akterima koji su opredijeljeni za Bosnu i Hercegovinu, u poziciji i opoziciji, da u aktuelnom trenutku djeluju u istom smjeru i interesu države Bosne i Hercegovine, što će biti znak i dijaspori da se više uključi u procese koji se odvijaju u našoj državi. Zaključci: Konferenciji je prisustvovao značajan broj pripadnika akademske zajednice, medija te biznismena iz domovine i dijaspore.