Nova knjiga u izdanju Geopol-a: “Vašingtonski sporazum: konsocijacija ili kontinuitet podjela”
Knjiga “Vašingtonski sporazum: konsocijacija ili kontinuitet podjela” autora Ermina Veličanina, uglednog advokata, doktoranta na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu, te člana UO Geopol-a nova je publikacija u sklopu izdavačke djelatnosti Geopol-a. Recenzije: Dr. Admir Čavalić i Admir Lisica, MA Urednik: Omer Merzić, MA Lektorica: Azra Crnčalo – Lisica, MA Knjigu možete naručiti putem e-maila: info@geopol.ba ili geopolcentar@gmail.com
Hayat TV: Nuhanović o novom izdavačkom projektu Geopol-a
Harun Nuhanović, novinar Hayat.ba portala i saradnik Centra za geopolitička istraživanja – Geopol, u emisiji “DDBiH” na Hayat TV, predstavio je svoju autorsku knjigu ”Kako je Izrael okupirao palestinsku teritoriju: Najdugovječniji savremeni sukob”, koja je objavljena u sklopu izdavačke djelatnosti Centra za geopolitička istraživanja – Geopol. U nastavku video gostovanja:
Konferencija u Beču: “Politički aktivizam dijaspore kao sredstvo jačanja vanjskopolitičke pozicije Bosne i Hercegovine”
“Centar za geopolitička istraživanja – GEOPOL”, zajedno sa partnerima “Consilium Bosniacum” i “Bosniakischer Verein Österreich” u Beču organizira konferenciju “Politički aktivizam dijaspore kao sredstvo jačanja vanjskopolitičke pozicije Bosne i Hercegovine”. Cilj je da se kroz dijalog ponude modeli produbljivanja saradnje između dijaspore i domovine, s fokusom na društveni, ekonomski i politički aspekt. U uvodnim govorima tematizirati će se primjeri dijaspornih zajednica, sa konkretnim rezultatima u kontekstu domovine, kako bi se učesnici konferencije stimulirali za primjenjivanje određenih uspješnih strategija na slučaju Bosne i Hercegovine Konferencija će biti održana 16. novembra 2024. godine u prostorijama “Consilium Bosnacium” Ratenweg 22, A-1220, Wien s početkom u 17 sati. Učesnici na konferenciji su austrijski političari bosanskohercegovačkog porijekla te intelektualci, istraživači i aktivisti iz Austrije i Bosne i Hercegovine. U okviru dva panela o ovoj veoma važnoj temi u kontekstu aktuelnih geopolitičkih previranja u svijetu govore Dr. Damir Saračević predsjednik Consilium Bosniacum, doktorant na FPN u Sarajevu i direktor Centra za geopolitička istraživanja – Geopol Admir Lisica, doktorant na FPN u Sarajevu i ugledni advokat Ermin Veličanin, istaknuti austrijski političari porijeklom iz Bosne i Hercegovine Bedrana Ribo, Admir Mehmedović, Ibrahim Kaniža, predsjednik BNF Austrija Muamer Džanković, te potpredsjednik Skupštine Grada Bijeljina i historičar Mustafa Gradaščević. Projekat je podržan od Federalnog ministarstva raseljenih i izbjeglica.
Novi izdavački projekat “Centra za geopolitička istraživanja – GEOPOL”
Centar za geopolitička istraživanja – GEOPOL objavio je drugu knjigu u sklopu vlastite izdavačke djelatnosti. Upravo je iz štampe izašlo treće izdanje knjige ‘Bošnjaci pred izazovima globalnih političkih procesa: političko stasavanje jedne nacije’, autora Admira Lisice. Ovaj projekat podržan je od strane kompanije “SIJARIC” GmbH Više o djelu “Bošnjaci pred izazovima globalnih političkih procesa: političko stasavanje jedne nacije” Prikaz na bosanskom jeziku autor Harun Nuhanović, MA Prikaz na engleskom jeziku autor Omer Merzić, MA
Uvod u savremenu rusko-srpsku mitologiju
Srpski svet predstavlja svojevrsnu kopiju ideje Ruskog sveta koja je u javnosti prezentirana 2007. godine. U kontekstu pojašnjenja principa Ruskog sveta bitan je autorski tekst Igora Zevelava iz Centra za strateške i međunarodne studije iz Washingtona, koji ovu političku doktrine opisuje kao aspiraciju Rusije prema susjedima, tačnije onim državama u kojim živi bitnija ruska zajednica. Kreiran je narativ od strane Moskve da je ruska dijaspora segment ruskog sveta, te kao takav treba da slijedi upute zvanične Moskve u političkom djelovanju. Radi se o mitu koji se zalaže da se pod kontrolu Moskve vrate historijska područja za koje Rusija smatra da im pripadaju. Ovim konceptom Rusija pravda svoj odnos prema susjedima. Kada je riječ o relativno novom pojmu Srpskog sveta, uvod u proklamaciju ove velikosrpske hegemonističke ideje jeste donošenje povelje „O srpskom kulturnom prostoru“. Mit o „srpskom svetu“ se javlja prvi put u javnosti tokom 2020. godine kada ga proklamira visokopozicionirani srbijanski političar Aleksandar Vulin s ciljem „objedinjavanja svih Srba u jednu zajedničku državu“, a misleći na bosanskohercegovački entitet Rs, Crnu Goru, Kosovo i naravno Srbiju. Srpski intelektualci su se od 2020. godine do danas u više navrata oglašavali o mitu koji je ekvivalent velikosrpskoj ideji. Oni u tome ne smatraju ništa sporno, dok u regionu Zapadnog Balkana vlada nepovjerenje prema ovoj ideju, te se mit o jedinstvenom srpskom svetu odbacuje kao pozitivna stvar. Istaknuti srpski orijentalista Darko Atanasković tokom 2021. godine u tekstu „Smeju li Srbi da budu Srbi?“ relativizira mit o srpskom svetu, te kreira dodatni mit da bi se ideja srpskog sveta mogla provesti bez ispaljenog metka, jer kao takva ne predstavlja opasnost ni za koga. On kaže da je to sveobuhvatni, jezički prostor u kojem obitavaju Srbi – te se opravdava teorija o uvećanju države i kreiranju jače Srbije. Dodatni mit koji se veže za mit o nužnosti uspostavljanja „srpskog sveta“ u 21. stoljeću jeste onaj o „ugroženosti Srba“, jer su ranije imali „tragičnu sudbinu“. Negiraju se stvarne činjenice, a istrajava se na mitološkoj pretpostavci, koja treba da opravda velikosrpsku aspiraciju prema komšijskim državama na Zapadnom Balkanu. Ovakvi mitovi imaju za posljedicu izazivanje opće nesigurnosti ne samo na području Zapadnog Balkana, već i u ostatku Evrope. Stoga je nužno govoriti o ovoj pojavi, koju ne treba shvatiti bezazleno.
GEOPOL realizirao prvi izdavački projekat
Nakon godinu dana istraživanja o političkoj historiji Azerbejdžana tokom devedesetih godina prošlog stoljeća magistar historije i doktorant na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu Admir Lisica objavio je knjigu “Hejdar Alijev – osnivač modernog Azerbejdžana: unutrašnje prilike, vanjska politika i ekonomski razvoj” u izdanju Centar za geopolitička istraživanja – Geopol. Predgovor knjige napisao je nekadašnji ministar vanjskih poslova Azerbejdžana i blizak saradnik Hejdara Alijeva, a sada ambasador ove zemlje u Bosni i Hercegovini Vilayat Guliyev, recenzenti su dr. Jahja Muhasilović saradnik Centra ze geopolitička istraživanja i dr. Omer Kovčić član upravnog odbora i jedan od osnivača Centra za geopolitička istraživanja, urednica je magistrica Samira Aghayeva, lektorica magistrica Azra Crnčalo-Lisica, dok je za vizualni identitet knjige zaslužan magistar Omer Merzić. Ovo je ujedno i prvi izdavački projekat Centra za geopolitička istraživanja – GEOPOL, a koji je podržan od strane Ambasade Republike Azerbejdžan u Bosni i Hercegovini.
Patria: Panel diskusija na IUS-u
(Patria) – Centar za geopolitička istraživanja (GEOPOL) sinoć je na Internacionalnom univerzitetu u Sarajevu (IUS) na Ilidži, u saradnji sa Balkan Studies Center, organizovao panel-diskusiju pod nazivom “Uzroci zastoja euroatlantskih integracija Bosne i Hercegovine”. U kontekstu sve intenzivnijih negativnih unutrašnjih, regionalnih i evropskih procesa koji koče euroatlantske integracije BiH, GEOPOL smatra neophodnim da se analizira trenutno stanje i ponude rješenja za izlazak iz začaranog kruga u kojem se BiH već duže vrijeme nalazi. Profesor na IUS-u i geopolitički analitičar Jahja Muhasilović smatra da je euroatlantski put BiH trenutno u zastoju jer se BiH i dalje uvijek bori za svoj teritorijalni integritet i suverenitet. – Zbog separatističkih politika koje se vode unutar BiH, njen euroatlantski put stavljen je u drugi plan. Sve dok se ne riješi njeno teritorijalno pitanje suverenosti, suvišno je govoriti o tom putu. Mi smo se danas okupili da analiziramo razloge zašto je došlo do tog zastoja. Lično sam mišljenja da EU u ovakvoj konstelaciji odnosa u BiH ne bi bilo dobro rješenje za nas iz razloga što bi se ubrzalo iseljavanje i proces privatizacije naših ključnih strateških firmi koje se ne bi mogle nositi na evropskom tržištu. S druge strane, punopravno članstvo u NATO savezu prijalo bi BiH upravo iz razloga što je ugrožen njen teritorijalni integritet i suverenitet – naveo je Muhasilović. S druge strane, federalni zastupnik Admir Čavalić mišljenja je da Bosna i Hercegovina nema alternative NATO i EU putu. – Dugoročno članstvo u NATO i EU vodi unapređenju društvenih i ekonomskih odnosa, s naglaskom na institucionalnu i opštu društvenu stabilnost. Brojni su izazovi na ovom putu – poseban izazov se odnosi na regionalni pad optimizma u vezi EU integracija. Nemamo jasne naznake iz Brisela u vezi ulaska zemalja Zapadnog Balkana.Svejedno, na nama je da provedemo ključne EU reforme i to ne toliko zarad maglovitog EU puta, već zbog toga što nam to treba koristiti kako bismo izgradili funkcionalne institucije. Građani i privrednici nemaju vremena za čekanje – dodao je Čavalić. Treći govornik na panel-diskusiji bio je Admir Lisica, historičar, geopolitički analitičar i istraživač u oblasti regionalnih političkih odnosa, međunarodnih politika i dijaspornih zajednica. Lisica je također istakao činjenicu da je na sceni zastoj BiH na euroatlantskom putu. – Jedan od razloga za ovakvo stanje je raspoloženje u EU koje nije naklonjeno prema BiH. Konstelacija odnosa u EU je takva da imamo jačanje desnice koja ne podržava općenito proširenje, a posebno ne BiH koja ima većinsko muslimansko stanovništvo. BiH je članstvo u NATO prioritet u odnosu na EU, ali nemamo ozbiljnije signale iz Alijanse da razumiju naše stanje te da konstruktivno reaguju. S druge strane, nemamo unutrašnji konsenzus po ovom pitanju te je teško da će BiH u skorije vrijeme biti članica NATO i EU – istakao je Lisica. Upitao je koliko bi BiH imala trenutno koristi od članstva u EU zbog njenog složenog unutrašnjeg stanja. – Kad su u pitanju regionalni odnosi, vidjeli smo proteklog vikenda šta se dešavalo na Kosovu. Naravno, u BiH svi akteri trebaju biti budni jer eventualne paravojne formacije se mogu pojaviti. Moramo pratiti šta se dešava u regiji jer vidimo da iz našeg komšiluka i dalje dolaze poruke i stavovi koji podržavaju velikodržavničke ideologije što je jedna od kočnica euroatlantskog puta BiH – zaključio je Lisica. Think Tank Centar za geopolitička istraživanja (GEOPOL) kroz svoja istraživanja i aktivnosti radi na afirmaciji tema koje su značajne za budućnost BiH u kontekstu savremenih geopolitičkih procesa na Balkanu, Evropi i u svijetu. Izvor: PATRIA
Održana panel diskusija u organizaciji GEOPOL-a i Balkan Studies Centra
Na Internacionalnom Univerzitetu u Sarajevu 26. septembra 2023. godine upriličena je panel diskusija na temu “Challenges in BiH's Path Towards EU and NATO”. Panel diskusija je organizirana od strane Centra za geopolitička istraživanja – GEOPOL i Balkan Studies Centra, koji djeluje pri Internacionalnom Univerzitetu u Sarajevu. Učesnici na panel diskusiji bili su dr. Jahja Muhasilović, mr. Admir Čavalić i mr. Admir Lisica. Uloga moderatora pripala je Tariku Dautoviću.
Ilijaš: Održana promocija knjige “Bošnjaci pred izazovima globalnih političkih procesa”
U Ilijašu je održana promocija knjige “Bošnjaci pred izazovima globalnih političkih procesa: političko stasavanje jedne nacije” autora magistra Admira Lisice. Osim autora, o knjizi je govorio i ugledni historičar magistar Alen Zečević, saradnik Centra za geopolitička istraživanja.
Dva mjeseca nakon posjete velike delegacije Azerbejdžana: Hoće li Bosna i Hercegovina iskoristiti priliku za uspostavljanje jače saradnje?
Dva mjeseca su prošla od izuzetno značajne posjete Bosni i Hercegovini od strane visoke delegacije Republike Azerbejdžana, kojoj je uz predsjednika Ilhama Alijeva prisustvovalo još oko stotinu članova. Zajednička izjava delegacija Azerbejdžana i domaćina Bosne i Hercegovine jeste da od trenutka posjete dvije države ulaze u novu fazu bilateralnih odnosa koji će se u budućnosti sve više razvijati. Nakon formalnih sastanaka, upriličen je zajednički ručak na kojem su prisustvovali članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine, te članovi delegacije predsjednika Ilhama Alijeva. Alijev se isti dan vratio sa dijelom delegacije u Baku, dok je drugi dio ostao još jedan dan u Sarajevo. Među članovima delegacije Azerbejdžana bili su mnogobrojni mediji, ali i predstavnici određenih značajnih organizacija kao što je Nizami Gandjavi. Jasno je da određeni utjecaj na zbližavanje Azerbejdžana i Bosne i Hercegovine ima i Republika Turska, zbog historijskih veza Bosne i Hercegovine i Turske, ali u kontekstu posjete Alijeva, Turska nije imala posredovanje. Bosni i Hercegovini je u kontekstu Azerbejdžana najbitniji njegov gas, koji bi u velikoj mjeri olakšao snabdijevanje države ovim bitnim energentom. Također, ukoliko uskoro Azerbejdžan počene sa izvozom gasa u Bosnu i Hercegovinu, to će značiti da će se država značajno osloboditi ovisnosti od ruskog gasa. Nameće se pitanje da li će to zvaničnici iz Rs blokirati, jer bi takvo nešto umanjilo ovisnost Bosne i Hercegovine od energenata Rusije, s kojom zvaničnici eniteta Rs imaju izuzetno dobre odnose uprkost aktuelnoj agresiji na Ukrajinu. Ono o čemu se na sastancima nije pričalo, a o čemu se govorilo od strane analitičara i novinara jeste da Bosna i Hercegovina Azerbejdžanu može ponuditi izvoz visokokvalitetne vojne industrije, koju već izvozi u Sjedinjene Američke Države, Tursku i Saudijsku Arabiju. Ova tema nije bila u foksu na sastancima, što se može smatrati kao jedan od nedostataka. Bosni i Hercegovini bi bilo u interesu da svoju izuzetno kvalitetnu namjensku industriju prodaju Azerbejdžanu, ali je pitanje da li bi svim političkim akterima takvo nešto bilo prihvatljivo. U ostalim dijelovima posjete Alijeva, može se uvidjeti da su Azerbejdžanci veoma zainteresirani da ulažu u Bosnu i Hercegovinu, te da njihovi intelektualci i istraživači žele da se povežu sa svojim kolegama iz Bosne i Hercegovine. Ilham Alijev je došao u Bosnu i Hercegovinu s ciljem jačanja azerbejdžanskog prisustva na Zapadnom Balkanu, koji je trenutno najmanje prisutan u Bosni i Hercegovini o čemu govori i činjenica da je Alijev još prije deset godina posjetio Hrvatsku i Crnu Goru. On je ranije također boravio i u Srbiji, s kojom ima izuzetno dobru saradnju, uprkos tome što Srbija i Armenija imaju poprilično dobre veze kroz historiju. Ova godina za posjetu nije izabrana zbog nekog posebno bitno razloga, već zbog toga što je na kraju prošle godine otvorena Ambasada Azerbejdžana u Bosni i Hercegovini, a krajem ove godine planirano je da i Bosna i Hercegovina otvori svoju ambasadu u glavnom gradu Azerbejdžana. Bitno je napomenuti da su svi ugledni azerbejdžanski medji objavili priloge o dolasku Alijeeva u Bosnu i Hercegovinu, tretirajući istu na način da Azerbejdžan uspostavlja jaču ekonomsku saradnju, te širi svoj energetski utjecaj na novom području. Od otvorenja Ambasade Azerbejdžana u Sarajevu, primjetno je da službenici ambasade i aktuelni ambasadro Vilayat Guliyev nastoje unaprijediti saradnju sa zvaničnicima, intelektualcima i građanima Bosne i Hercegovine, a u cilju sveopćeg unapređenja odnosa između dvije države. Vlasti u Bosni i Hercegovini moraju iskoristiti ponuđenu priliku i očiglednu želju azerbejdžanskih vlasti da uspostave prisniju saradnju, od koje će imati korist građani. Azerbejdžan je nadolazeća energetska sila, koja će u narednim godinama igrati sve značajniju ulogu na međunarodnoj sceni, Bosna i Hercegovina ima priliku nametnuti se kao jedan od poželjnih parnera, da li će to i učiniti, ostaje da vidimo u narednom periodu.