Dva mjeseca su prošla od izuzetno značajne posjete Bosni i Hercegovini od strane visoke delegacije Republike Azerbejdžana, kojoj je uz predsjednika Ilhama Alijeva prisustvovalo još oko stotinu članova. Zajednička izjava delegacija Azerbejdžana i domaćina Bosne i Hercegovine jeste da od trenutka posjete dvije države ulaze u novu fazu bilateralnih odnosa koji će se u budućnosti sve više razvijati. Nakon formalnih sastanaka, upriličen je zajednički ručak na kojem su prisustvovali članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine, te članovi delegacije predsjednika Ilhama Alijeva.
Alijev se isti dan vratio sa dijelom delegacije u Baku, dok je drugi dio ostao još jedan dan u Sarajevo. Među članovima delegacije Azerbejdžana bili su mnogobrojni mediji, ali i predstavnici određenih značajnih organizacija kao što je Nizami Gandjavi. Jasno je da određeni utjecaj na zbližavanje Azerbejdžana i Bosne i Hercegovine ima i Republika Turska, zbog historijskih veza Bosne i Hercegovine i Turske, ali u kontekstu posjete Alijeva, Turska nije imala posredovanje. Bosni i Hercegovini je u kontekstu Azerbejdžana najbitniji njegov gas, koji bi u velikoj mjeri olakšao snabdijevanje države ovim bitnim energentom.
Također, ukoliko uskoro Azerbejdžan počene sa izvozom gasa u Bosnu i Hercegovinu, to će značiti da će se država značajno osloboditi ovisnosti od ruskog gasa. Nameće se pitanje da li će to zvaničnici iz Rs blokirati, jer bi takvo nešto umanjilo ovisnost Bosne i Hercegovine od energenata Rusije, s kojom zvaničnici eniteta Rs imaju izuzetno dobre odnose uprkost aktuelnoj agresiji na Ukrajinu. Ono o čemu se na sastancima nije pričalo, a o čemu se govorilo od strane analitičara i novinara jeste da Bosna i Hercegovina Azerbejdžanu može ponuditi izvoz visokokvalitetne vojne industrije, koju već izvozi u Sjedinjene Američke Države, Tursku i Saudijsku Arabiju. Ova tema nije bila u foksu na sastancima, što se može smatrati kao jedan od nedostataka. Bosni i Hercegovini bi bilo u interesu da svoju izuzetno kvalitetnu namjensku industriju prodaju Azerbejdžanu, ali je pitanje da li bi svim političkim akterima takvo nešto bilo prihvatljivo. U ostalim dijelovima posjete Alijeva, može se uvidjeti da su Azerbejdžanci veoma zainteresirani da ulažu u Bosnu i Hercegovinu, te da njihovi intelektualci i istraživači žele da se povežu sa svojim kolegama iz Bosne i Hercegovine.
Ilham Alijev je došao u Bosnu i Hercegovinu s ciljem jačanja azerbejdžanskog prisustva na Zapadnom Balkanu, koji je trenutno najmanje prisutan u Bosni i Hercegovini o čemu govori i činjenica da je Alijev još prije deset godina posjetio Hrvatsku i Crnu Goru. On je ranije također boravio i u Srbiji, s kojom ima izuzetno dobru saradnju, uprkos tome što Srbija i Armenija imaju poprilično dobre veze kroz historiju. Ova godina za posjetu nije izabrana zbog nekog posebno bitno razloga, već zbog toga što je na kraju prošle godine otvorena Ambasada Azerbejdžana u Bosni i Hercegovini, a krajem ove godine planirano je da i Bosna i Hercegovina otvori svoju ambasadu u glavnom gradu Azerbejdžana.
Bitno je napomenuti da su svi ugledni azerbejdžanski medji objavili priloge o dolasku Alijeeva u Bosnu i Hercegovinu, tretirajući istu na način da Azerbejdžan uspostavlja jaču ekonomsku saradnju, te širi svoj energetski utjecaj na novom području. Od otvorenja Ambasade Azerbejdžana u Sarajevu, primjetno je da službenici ambasade i aktuelni ambasadro Vilayat Guliyev nastoje unaprijediti saradnju sa zvaničnicima, intelektualcima i građanima Bosne i Hercegovine, a u cilju sveopćeg unapređenja odnosa između dvije države.
Vlasti u Bosni i Hercegovini moraju iskoristiti ponuđenu priliku i očiglednu želju azerbejdžanskih vlasti da uspostave prisniju saradnju, od koje će imati korist građani. Azerbejdžan je nadolazeća energetska sila, koja će u narednim godinama igrati sve značajniju ulogu na međunarodnoj sceni, Bosna i Hercegovina ima priliku nametnuti se kao jedan od poželjnih parnera, da li će to i učiniti, ostaje da vidimo u narednom periodu.