U Sarajevu održana velika konferencija “Geoekonomija: Šta dijaspora može uraditi?”
Centar za geopolitička istraživanja – Geopol 5. aprila 2025. godine je u Sarajevu organizirao konferenciju “Geoekonomija: Šta dijaspora može uraditi?”, a uz podršku Federalnog ministarstva raseljenih osoba i izbjeglica. Na početku konferencije obratio se Admir Lisica, direktor Centra za geopolitička istraživanja – Geopol, koji je istakao primjere dijaspornih zajednica poput irske, ukrajinske, albanske, armenske, koje su na različite načine doprinijele prosperitetu države iz koje dolaze. Također, osvrnuo se i na dijasporu Bosne i Hercegovine i njenu ulogu u periodu agresije, kada su Muhamed Šaćirbegović, Bećir Tanović i drugi bili zaslužni za prijem Bosne i Hercegovine u UN, svega dva mjeseca nakon proglašenja nezavisnosti. Shodno tome, istakao je kako i danas u dijaspori postoje oni koji mogu doprinijeti poboljšanju geopolitičke pozicije Bosne i Hercegovine. U ime Federalnog ministarstva za raseljene osobe i izbjeglice prisutnima se obratio Tarik Čengić koji je istakao ulogu ministarstva u kontekstu podrške ovakvim projektima koji imaju za cilj afirmiranje odnosa dijaspora –domovina. Čengić je naveo na koji način Ministarstvo aktivno radi na jačanju veza s dijasporom te je pozvao sve one koji se bave sličnim projektima da apliciraju na pozive koje raspisuje FMROI. Na prvom panelu učestvovali su Nermin Fazlagić, magistar ekonomije, koji govori 11 stranih jezika, a trenutno radi u halal industriji Italije, Ernad Deni Čomaga, magistar pravnih nauka i stručnjak u oblasti javnih nabavki u Njemačkoj, Ermin Veličanin, doktorant na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu i član U.O. Centra za geopolitička istraživanja – Geopol, a videolinkom iz Beča obratio se Samir Heralić, uspješni biznismen. Oni su diskutovali o načinima kako dijaspora može utjecati na geopolitičke procese s fokusom na geoekonomiju i lobiranje, uz navođenje potencijalnih smjernica. Oni su prezentirali određene ciljeve koji trebaju biti u fokusu te su se dotakli odnosa prema povratničkoj populaciji, koja treba biti prioritet države Bosne i Hercegovine i dijaspore u budućim procesima. Na drugom panelu učestvovali su predsjednik U.O. Centra za geopolitička istraživanja – Geopol Mustafa Gradaščević, vojno-sigurnosni analitičar Centra za geopolitička istraživanja – Geopol Nedžad Ahatović, medijski ekspert Semir Sejfović te profesor međunarodnih odnosa i geopolitike na Internacionalnom Univerzitetu u Sarajevu Jahja Muhasilović, prenosi Klix.ba. Ovaj panel tematizirao je sigurnost kao preduslov za ekonomska ulaganja dijaspore, uz potrebu promjene negativnih praksi u odnosima dijaspora –domovina. Oni su naveli kako aktuelna geopolitička situacija u Bosni i Hercegovini iziskuje ozbiljnost, te da pokazatelj situacije koja nije baš dobra može biti smanjen broj stranih turista, koji je osjetan zbog aktuelne političke nestabilnosti u Bosni i Hercegovini. Zaključci konferencije bazirali su se na preporuke za jedinstvenim djelovanjem faktora u dijaspori i domovini te na poziv političkim akterima koji su opredijeljeni za Bosnu i Hercegovinu, u poziciji i opoziciji, da u aktuelnom trenutku djeluju u istom smjeru i interesu države Bosne i Hercegovine, što će biti znak i dijaspori da se više uključi u procese koji se odvijaju u našoj državi. Zaključci: Konferenciji je prisustvovao značajan broj pripadnika akademske zajednice, medija te biznismena iz domovine i dijaspore.
Najava konferencije “Geoekonomija: Šta dijaspora može uraditi?”
Centar za geopolitička istraživanja – Geopol 5. aprila 2025. godine u Hotelu Spa Terme na Ilidži organizira konferenciju „Geoekonomija: Šta dijaspora može uraditi?“ Geoekonomija je naučna oblast koja se bavi multidisciplinarnim izučavanjem ekonomskog razvoja i međusobnog povezivanja regiona svijeta, kao i nacionalnih privreda. To podrazumjeva izučavanje geografskih, historijskih, političkih, pravnih, kulturnih i jezičkih karakteristika pojedinih dijelova svijeta. Shodno aktuelnom geopolitičkom trenutku koji živimo, želimo aktualizirati ovo pitanje, te pokušati pojasniti kakvu ulogu dijaspora može imati u vremenu koje je pred nama. Cilj je da na konferenciji budu prezentirane određene pozitivne priče koje bi stimulirale uspješne pojedince iz dijaspore da se uključe aktivnije u procese koji se odvijaju unutar Bosne i Hercegovine. Uz stručnjake i biznismene iz dijaspore, učešće na panelima će uzeti domaći stručnjaci s iskustvom saradnje sa pripadnicima dijaspore, ali i eksprerti iz oblasti ekonomskih nauka, te geopolitike i međunarodnih odnosa. Neka od pitanja na koje konferencija namjerava ponuditi odgovore jesu: Kako investicije dijaspore mogu poboljšati ekonomsku i geopolitičku poziciju Bosne i Hercegovine?, Šta domaći poduzetnici mogu ponuditi dijaspori?, Koje su pozitivne prakse drugih dijaspornih zajednica u kontekstu jačanja države porijekla?, Koliko su geopolitičke okolnosti u svijetu izazovne za ekonomske prilike? Da li sigurnosni aspekt uvjetuje pozitivne ekonomske procese? U nastavku pročitajte kompletnu agendu:
Skup članova, saradnika i prijatelja GEOPOL-a u Sarajevu
U organizaciji Centar za geopolitička istraživanja – Geopol sinoć je u Sarajevu upriličen iftar za saradnike, prijatelje i partnere GEOPOL-a. Za nešto više od dvije godine od osnivanja Centar za geopolitička istraživanja postao je poželjna i prepoznatljiva platforma za saradnju, kako u našoj zemlji tako i u regionu. Iza nas nekoliko realizovanih projekata, konferencija i istraživanja iz različitih oblasti, a novi projekti su pred nama u narednom periodu. Iftaru koji je sinoć organiziran u Sarajevu prisustvovali su naši prijatelji širom Bosne i Hercegovine, Sandžaka, Kosova i dijaspore.
Član U.O. Geopol-a Dr. sc. Omer Kovčić prisustvovao na konferenciji Univerziteta Aveiro u Portugalu
Član Upravnog Odbora Centra za geopolitička istraživanja – GEOPOL, dr.sc. Omer Kovčić, dipl.ing.građ., prisustvovao je dvodnevnoj konferenciji u Univerzitetu Aveiro (Portugal) u sklopu COST Action CA21112 (OFF-SOURCE) pod nazivom Offshore freshened groundwater: An unconventional water resource in coastal regions?koja ima za cilj stvaranje nove naučne mreže koja će se baviti pitanjem da li i kako se OFG može koristiti kao nekonvencionalni izvor pitke vode u obalnim regijama. COST (Evropska saradnja u nauci i tehnologiji) je EU program finansiranja istraživačkih i inovacionih mreža. U domenu umrežavanja istraživackih timova u srodnim oblastima istraživanja, putem COST programa se ostvaruje snažna interakcija i saradnja koja vodi uspostavljanju partnerstava, zajedničkih projekata i objavljivanja naučnih radova. COST asocijacija se sastoji od 40 zemalja članica, jedne partnerske i jedne države saradnice. Crna Gora je punopravna članica COST asocijacije od maja 2015. godine. COST podržava umrežavanje istraživača kroz naučne i tehnološke mreže (akcije), koje su otvorene: za sve oblasti nauka (uključujući interdisciplinarne), za nove i originalne ideje (inovativne), partnere (javne i private univerzitete i istraživaČke institucije, međunarodne organizacije, NVO, preduzeća), istraživace u svim fazama karijere (mlade i starije istraživače).
GEOPOL: Institucije moraju pokazati da pojedinac nije iznad države, EUFOR može dati podršku državnim agencijama!
Bosna i Hercegovina je u najvećoj političkoj i sigurnosnoj krizi od Deytonskog sporazuma pa do danas. Proces koji je vođen pred Sudom Bosne i Hercegovine predsjedniku bh entiteta Rs Miloradu Dodiku završen je osuđujućom presudom. Presuda je iskorištena kao povod da bh. entitet Rs krene putem secesije i razbijanja Bosne i Hercegovine. Milorad Dodik je to najavljivao već duže vrijeme, samo što ga mnogi politički akteri u Bosni i Hercegovini nisu shvatali dovoljno ozbiljno. Domaće vlasti i institucije očekuju pomoć i podršku od međunarodnih organizacija, te geopolitičkih aktera. Prije nekoliko dana stigle su jasne poruke od ključnih aktera međunarodne zajednice. Nakon što su Turska i Iran iskazali svoj stav, došlo je i do reakcija zapadnih zemalja. Oglasio se prvo sekretar Sjedinjenih Američkih Država Marko Rubio, što je svakako najznačanija iskazana podrška državi Bosni i Hercegovini, a onda su se redale lančane reakcije. Domaće vlasti su dobile jasnu poruku i signale iz vana da konkretne poteze prema odmetnutom entitetskom rukovodstvu mora poduzeti vlast i institucije Bosne i Hercegovine. Istog je stava bio i generalni sekretar NATO saveza Mark Rutte, pri svojoj posjeti Sarajevu.. Država Bosna i Hercegovina je na velikom ispitu i raskrsnici. Milorad Dodik je pred zidom i sve raspoložive adute je bacio u napad. Shodno aktuelnoj situaciji, nameću se dva pitanja: Da li je entitet jači od države, te da li je pojedinac jači od države? Država Bosna i Hercegovina, da bi opstala, mora naći načina da se obračuna sa separatistima, u suprotnom to je kraj za državu! Sva međunarodna pomoć koja je jasno i nedvojbeno ukazana od relevantnih geopolitičkih aktera sa Istoka i Zapada, neće imati smisla ukoliko relevantne državne institucije Bosne i Hercegovine, propuste “poentirati”, te riješiti ovu situaciju na jedini adekvatan način koji se sam nameće, a to je hapšenje i uklanjanje iz političkog života! Uslijed novonastalih političkih turbulencija unutar Bosne i Hercegovine, koja je posljedica separatističkih intencija Milorada Dodika i ostatka političkog vodstva bh. entiteta Rs, postalo je jasno da hapšenje Milorada Dodika i saradnika, te njihovo ukalanjanje sa političke scene predstavlja izlaz iz najteže situacije nakon završetka agresije i rata protiv Bosne i Hercegovine! U slučaju privođenja po nalogu Tužilaštva Bosne i Hercegovine, stvari su kristalno jasne. Tu nema mjesta političkim konotacijama ovog slučaja. Dakle, svaka politizacija koja dolazi sa bilo koje strane je deplasirana! Radi se o privođenju ljudi koji su za sada osumnjičeni da su izvršili najteži oblik krivičnog djela – protiv integriteta Bosne i Hercrgovine. Napad na ustavni poredak čl. 156. i Ugrožavanje teritorijalne cjeline čl. 157. Tužilaštvo Bosne i Hercegovine to mora dokazati u procesu koji će se voditi protiv osumnjičenih. Radi se o poštivanju ili nepoštivanju Zakona. Za nepoštivanje Zakona snose se posljedice. Svako opiranje hapšenju je novo krivično dijelo, a svako organizovano opiranje hapšenju je stjecaj u činjenju krivičnih dijela, odnosno organiziranje u izvršavanju krivičnog dijela, a može biti tretirano u skladu sa počinjenim djelima po klasifikaciji od oružane pobune, preko pripreme i naoružanja pobunjenika, pa do terorizma. To su činjenice i svako drugačije interpretiranje, koje potencira strana Dodikovih Srba je neutemeljena! Dakle, niko od građana koji poštuju zakon nije ugrožen u Bosni i Hercrgovini. Čak i oni koji su van zakona imaju sve pravne alate da dokažu svoju nevinost. Sve dok su u status osumnjičenih i optuženih u postupku pred Sudom Bosne i Hercegovine. Što se tiče samog privođenja po pozivu Tužilaštva, ako se to ne desi zbog nepronalaženja lica na adresi, onda se raspiše potjernica za osumnjičenim licima i u to se uključuju sve policijske agencije u Bosni i Herceogovini koje mogu doći do podataka gdje se lica nalaze i u vezi s tim zatražiti pomoć međunarodnog faktora ili ako smatraju da bi sigurnost policajaca i građana mogla biti dovedena u pitanje. Asistencije vanjskog faktora domaćim sigurnosnim agencijama bile su primjenjene u više navrata od Daytonskog mirovnog sporazuma do danas. Možda i najeklatantniji primjer takve prakse viđen je tokom 2001. godine kada je lider pobunjenih bh. Hrvata Ante Jelavić, nastojao da organizira tzv. hrvatsku samoupravu u Bosni i Hercegovini. Konkretno u kontekstu EUFOR-a, bitno je pojasniti da njegov mandate proizilazi iz rezolucija Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija (UN) ne obuhvata samo pasivno promatranje situacije, te da ima sve ingerencije da asistira državnim sigurnosnim agencijama kada to konstelacija odnosa zahtijeva! Institucije moraju pronaći način kako da privedu Dodika i saučesnike, jer od toga u velikoj mjeri zavisi budućnost državnog aparata Bosne i Hercegovine. U ovom trenutku jeftini međustranački populizam pada u drugi plan te je potrebno imati prodržavno orijentirano jedinstvo, koje će primijetiti i međunarodni faktor, koji se jasno opredijelio za Bosnu i Hercegovinu. Nadležne institucije moraju znati da su na najvažnijem ispitu koji će u velikoj mjeri odrediti put kojim će u budućnosti ići država Bosna i Hercegovina.
Saradnica GEOPOL-a Amina Hadžić učestvovala na konferenciji “Mesto Balkana na novoj spoljnopolitičkoj agendi SAD”
Amina Hadžić, saradnica Centra za geopolitička istraživanja – GEOPOL, učestvovala je na konferenciji “Mesto Balkana na novoj spoljnopolitičkoj agendi SAD“, održanom 10. marta 2025. u Beogradu, u organizaciji Regionalnog foruma za dijalog. Konferencija je okupila istaknute mlade analitičare, istraživače i stručnjake iz Bosne i Hercegovine, Srbije i Sjeverne Makedonije, koji dolaze sa regionalnih i međunarodnih Univerziteta i organizacija. Hadžić je u svom izlaganju analizirala promjene u američkoj politici prema Balkanu u drugom mandatu Donalda Trampa, s fokusom na smanjenje američkog angažmana, rast uticaja drugih globalnih sila te sigurnosne i ekonomske izazove regiona. Poseban naglasak stavila je na poziciju Bosne i Hercegovine, osvrnuvši se na trenutnu političku situaciju i stav Sjedinjenih Američkih Država, uključujući reakcije američkih zvaničnika na posljednja dešavanja u zemlji. Na kraju, postavila je ključno pitanje budućnosti Balkana – hoće li se region kretati putem evropskih integracija i jačanja demokratskih institucija, ili će ostati polje geopolitičkog nadmetanja velikih sila, s nesagledivim posljedicama po njegovu stabilnost i razvoj. Njeno izlaganje bilo je dio šireg panela koji je obuhvatio različite perspektive o budućnosti odnosa SAD i Balkana, a prisutni su imali priliku da postave pitanja i prodube debatu o ovoj važnoj temi.
Travnik: Geopol predstavio naučno istraživanje
U organizaciji Centra za geopolitička istraživanja – Geopol i Bošnjačke zajednice kulture Travnik u ispunjenoj Gradskoj Biblioteci Travnik je održano predstavljanje istraživačkog projekta koji tematizira izučavanje bosanskog jezika i rad dopunskih škola na bosanskom jeziku u dijaspori. Višemjesečno istraživanje koje je podržano od strane Federalnog ministarstva raseljenih osoba i izbjeglica vodio je Admir Lisica, direktor Centra za geopolitička istraživanja – Geopol, dok su autori Dženan Kos i Amela Bajrić. U uvodnom dijelu, Lisica je pojasnio odnos između geopolitike i identiteta, te jezika kao njegovog sastavnog dijela. On je pojasnio određene veze između geopolitičkih procesa i izazova koji se nameću u kontekstu očuvanja bosanskog jezika u regionu i dijaspori, te istakao pozitivne prakse među bosanskohercegovačkom dijasporom u početka agresije na Bosnu i Hercegovinu do danas, a koje su rezultirale time da se bosanski jezik, historija Bosne i Hercegovine i Bošnjaka, čuvaju danas uprkos izazovima od Velike Britanije do Australije. Kos i Bajrić su prezentirali rezultate istraživanja, te anketne rezultate koje su dobili nakon višemjesečnog rada na ovom projektu. Bajrić je navela određene pozitivne prakse, posebno u skandinavskim zemljama, u kojem se još od devedesetih godina nastoji čuvati bosanski jezik kroz organiziranje dopunskih škola. Ona je također navela kako postoje oscilacije od države do države, te od broja bošnjačke dijaspore, koji uvjetuje i organizaciju škola na ozbiljnom nivou. Kos je osim prezentiranih rezultata, predložio određene konkretne mjere do kojih su došli tokom istraživanja, a koje će u konačnici biti publikovane u vidu naučnog rada, te dokumenta koji će biti dostavljen Federalnom ministarstvu raseljenih osoba i izbjeglica, u kontekstu kreiranja budućih strategija koje bi trebale pomoći za unaprjeđenje očuvanja identiteta izvan Bosne i Hercegovine, a uslijed aktuelnih geopolitičkih izazova. Prisutnima se obratio i jedan od članova UO Geopola Mustafa Gradaščević koji je govorio o otežanim okolnostima sa kojima se suočavaju građani bošnjačke nacionalnosti u bosanskohercegovačkom entitetu Rs, u kontekstu nemogućnosti adekvatnog izučavanja bosanskog jezika i nacionalne historije. Na kraju, načelnik Općine Travnik, prof. Kenan Dautović, osvrnuo se na iznesena promišljanja promotora ovog interesantnog projekta, te potvrdio vezu između geopolitike i identiteta danas. Naveo je kako je potrebno podržavati naučnoistraživačke projekte koje doprinose afirmaciji i očuvanju identiteta, posebno u izazovnim vremenima koje trenutno živimo, te je pohvalio aktivnosti mladih pojedinaca uključenih u projekte Centra za geopolitička istraživanja – Geopol koji iz raznih uglova nastoje popularizirati ove veoma bitne teme.
Najava: Predstavljanje naučnog istraživanja u Travniku
Centar za geopolitička istraživanja – Geopol u saradnji sa Bošnjačkom zajednicom kulture Travnik i Općinom Travnik, realizira predstavljanje istraživačkog projekta “Bosanski jezik i književnost u bosanskohercegovačkoj dijaspori: prakse i perspektive izučavanja”. Projekat je uspješno realiziran nakon višemjesčnog istraživanja, a autori istraživačkog rada su prof.dr. Dženan Kos i prof.dr. Amela Bajrić. Voditelj naučnoistraživačkog projekta bio je Admir Lisica. Cilj projekta je predočiti javnosti kakvo je stanje u kontekstu izučavanja bosanskog jezika u dijaspori, te predložiti određene smjernice kako unaprijediti i očuvati dopunske škole u kojima se uči bosanski jezik. Predstavljanje projekta bit će upriličeno 5. februara 2025. godine u Gradskoj biblioteci Travnik s početkom u 19h. Projekat je podržan od strane Federalnog finistarstva raseljenih i izbjeglica osoba i izbjeglica.
Balkan između optimizma i ponora dok se Vučić bori za opstanak na vlasti
Piše: Armin Sijamić Autor je politolog, novinar, analitičar međunarodnih odnosa i blogger Još jedna godina na Balkanu, preciznije na prostoru bivše Jugoslavije bez Slovenije i plus Albanija, prošla je u tumaranju. Tačnije, 2024. godina bila je još jedna koju su „pojeli skakavci“ kada govorimo o onome u šta se ovdašnje političke elite kunu. Da li nas isto čeka i u 2025. godini? Političari širom svijeta očekuju povratak Donalda Trumpa u Bijelu kuću. Formalno preuzimanje funkcije za desetak dana označiće novi početak, odnosno povratak stare američke politike koja se prije svega bavi sobom i jačanjem države – domaća proizvodnja, vojska, sigurnost… U svim tim oblastima vođe na Balkanu su davno pale na ispitu, dok se priprema finalna rasprodaja prirodnih bogatstava kroz davanje koncesija na rudnike u obimima koji su nepojmljivi za naše prilike. Male balkanske države trebale bi biti alternativa Rusiji, Kini, Boliviji… Ipak, i balkanski političari čekaju Trumpov povratak. Ne radi se tu o dijeljenju vrijednosti koje zastupaju američki republikanci, već se računa da će nova administracija na neki način, činjenjem ili nečinjenjem, pomoći određene političke procese u regionu. Vučićeva borba za vlast Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić najviše je radio na tome da spremno dočeka Trumpa. Na razne načine se približavao američkim establišmentu, iz obje stranke, da bi na koncu počeo davati unosne poslove članovima Trumpove porodice. Taj posao se predstavlja javnosti kao stvar tržišta, mada mnogi kažu da je to pokušaj kupovine uticaja. Isto se dešava i u Albaniji gdje je premijer Edi Rama, blizak Vučiću, Trumpovoj porodici dao još veći posao. Vućić i Rama su, dok je u Bijeloj kući boravio Trump, radili na podjeli Kosova, a dio albanskih glasača i stranaka okrenuo je leđa Milu Đukanoviću u Crnoj Gori. Rama i Vučić godinama ruše premijera Albina Kurtija, koji se opire podjeli Kosova i pretvaranje Prištine i Podgorice u Sarajevo, odnosno ne pristaje na etničku podjelu vlasti. U rušenju Kurtija, koji odbija dati Srbiji mehanizme kontrole Kosova, pridružila se i aktuelna američka administracija uvodeći Prištini sankcije. Plan podjele Kosova, prema tvrdnjama iz Srbije i implicitnog priznanja Vučića, propao je jer se njemačka kancelarka Angela Merkel tome protivila. Njemačkoj su se pridružile i neke evropske države. Sadašnja njemačka vlada Olafa Scholza računa na Vučića i litijum u Podrinju i drugdje. Čitava Vučićeva igra dovedena je u pitanje, iako je teško reći šta je od svega ostalo na stolu, nakon pada nadsteršnice na željezničkoj stanici u Novom Sadu. Građani Srbije od tada traže odgovore ko i kako gradi i radi po Srbiji, kome je i šta Vučić obećao i kakva je budućnost tamošnjih ljudi ako se pravi podjela interesa velikih sila na maloj teritoriji kakva je Srbija, dok pravosuđe šuti. Crvene linije Ipak, Vučić čeka Trumpa i ima računicu. Prethodni pokušaji destabilizacije okolnih država propali su, iako je u tome zvanični Beograd imao neke uspjehe. To se posebno odnosi na Crnu Goru, gdje je četnički vojvoda na čelu parlamenta, a Srpska pravoslavna crkva ima ogroman uticaj na vladu. Vučić vjerovatno računa da će do kraja Trumpovog mandata ostvariti neki od svojih ciljeva, a da će ova godina biti vrijeme kada će se pripremati krupniji potezi. U želji da ga odvoje od Rusije, Zapad je Vučiću to dozvoljavao. Sjetimo se samo nekoliko stvari koje mu je Zapad oprostio: Napad u Banjskoj, neregularni izbori (po tvrdnjama institucija Evropske unije), miješanje u crnogorske prilike, podrška separatizmu u Bosni i Hercegovini kroz tzv. „srpski svet“, odbijanje da Rusiji uvede sankcije i uskladi vanjsku politiku sa Briselom… Vučić će zato u narednom periodu, ako mu se ukaže prilika, još jednom pokušati pomjerati crvene linije nekažnjivosti na Zapadu, dok računa na Trumpovu podršku ako ne Srbiji onda njemu lično. Vučićevom planu u prilog idu i dezorijentisanost Evropske unije u odnosu na Trumpa, dok Brisel računa kako nadomjestiti pomoć Ukrajini ako Washington obustavi pomoć. Ta ruska zagonetka Vučiću predstavlja veliki problem, jer bi novi pritisak na Rusiju značio i pritisak na Beograd. Zato ovih dana Vučić govori o Naftnoj industriji Srbije (NIS), o planu da od Rusa preuzme većinsko vlasništvo u strahu od navodnih američkih sankcija. Da bi pojačao strah od vanjskih neprijatelja, a gušeći pobunu kod kuće, pored američkih sankcija u medijima govori se o „ustašama“ koje ruše vlast u Beogradu, vojvođanskim autonomašima koji su se maskirali u studente i profesore u štrajku, zavjeri Zapada da se zaustavi rast Srbije (čak je to Vučić ilustrovao primjerom Gruzije), a vjerovatno su na redu provokacije i incidenti na Kosovu, u Sandžaku, Crnoj Gori ili Bosni i Hercegovini. Nove okolnosti Ali svijet se promijenio od prvog Trumpovog boravka u Bijeloj kući. Od balkanskih političara od Trumpa jedino su značajne udarce osjetili Vučić i tadašnji kosovski premijer Avdullah Hoti, koji su se obavezali da će se boriti protiv „terorističke organizacije Hezbollah“ i zalagati za prava LGBT osoba širom svijeta. Taj sporazum, po kome je između ostalog Izrael priznao nezavisnost Kosova, bio je predmet ismijavanja od strane Marije Zaharove, glasnogovornice ruskog Ministarstva vanjskih poslova, što je bilo nečuveno ponašanje u diplomatiji Moskve. Istovremeno, Trumpova administracija pretvorila je Hrvatsku u potencijalno važnu tačku na energetskoj mapi Evropi. Američki stratezi su predano radili na ukidanju evropske zavisnosti od ruskih energenata, što je značio početak podizanja nove „gvozdene zavjese“ prema Moskvi, a koju je administracija Josepha Bidena još više učvrstila nakon početka ruske agresije na Ukrajinu. U četiri godine Bidena u Bijeloj kući gard Zapada prema Rusiji dodatno je podignut. Evropa je nizom poteza, posebno jačanjem Poljske i Rumunije, udaljena od Moskve i teško je vjerovati da će to Trump bitno promijeniti. Dogovor s Rusijom o kraju rata u Ukrajini neće značiti da će evropske države i Washington preko noći ukinuti sankcije Moskvi i dozvoliti Kremlju da povrati svoj uticaj u Evropi. Trumpov glavni vanjskopolitički cilj je obuzdavanje Kine, što je i počeo u prvom mandatu i što je Biden nastavio. Vučić bi i zbog toga mogao doći pod udar Washingtona, kao i sve balkanske vlade koje imaju značajna kineska ulaganja. Sve u svemu, i ova godina na Balkanu bi mogla ličiti prošlim ukoliko Zapad čvrsto ne odluči da će njegovi partneri biti
Skoplje: Direktor Geopol-a učestvovao na međunarodnoj konferenciji “Defending Democracy and Human Rights in the Face of War, Nationalism, and Authoritarianism”
U Skoplju je održana velika međunarodna konferencija “Odbrana demokracije i ljudskih prava u uvjetima rata, nacionalizma i autoritarizma”, u organizaciji CIVIL – Freedom Center (Sjeverna Makedonija) i MEDIA DIALOG / Y4M (North Rhine-Westphalia, Njemačka). Konferencija je okupila dvadeset pet učesnika iz regiona, Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država. Univerzitetski profesori, politički predstavnici, istraživači na polju međunarodnih odnosa, medijski profesionalci te bivše diplomate, razgovarale su o rastu desnih pokreta, nacionalizmu, autoritarizmu, te sigurnosnim izazovima koji su uzrokovani aktuelnim geopolitičkim događajima. Jedan od govornika na panelu “Uspon krajnje desnog nacionalizma” bio je Admir Lisica, doktorant Fakulteta političkih nauka u Sarajevu i direktor Centra za geopolitička istraživanja – Geopol. Lisica je tokom razgovora apostrofirao važnost ulaska Bosne i Hercegovine u NATO, što je obrazložio kontinuiranim prijetnjama koje dolaze od Rusije i njihovih proksija. Shodno tome, referirao se i na skandaloznu izjavu ambasadora Rusije u Bosni i Hercegovini Kalabuhova koji je rekao da je “podmetnuta bomba ispod Bosne i Hercegovine”. Admir Lisica U kontekstu rasta desnih politika naveo je da je trenutna realnost da Evropa daje podršku desnici u državama poput Italije, Francuske, Njemačke, što ohrabruje Milorada Dodika koji nakon pobjede Trumpa računa da će njegova veza s Orbanom biti nit potrebna za ostvarivanje vlastitih separatističkih inspiracija. Govoreći o potrebi razumijevanja situacije u Bosni i Hercegovini od strane SAD, EU i Velike Britanije, naveo je stavove bivšeg britanskog premijera Davida Camerona koji je naglasio kako je “Srbija proxy Rusije”, što je dovoljno upozorenje Zapadu da moraju biti odlučniji i iskreniji prema Bosni i Hercegovini i geopolitičkim izazovima sa kojima se suočava. Na četiri tematski organizirana panela govorili su između ostalog Xhabir Deralla, predsjednik CIVIL Freedom centra, dr. Christiane Eilders sa Heinrich Heine Universiteta u Disseldorfu, Dr. Sasho Ordanoski, njemačka diplomatkinja Gudrun Steinacker, dr. Konstantinas Andrijauskas s Univerziteta u Vilnusu, Edward Joseph s Hopkins Univerziteta i drugi.