Saradnica Geopol-a Amina Hadžić učestvovala na Svjetskom forumu za demokratiju u Vijeću Evrope
Amina Hadžić, mlada evropska ambasadorica za zemlje Zapadnog Balkana i saradnica Centra za geopolitička istraživanja GEOPOL, učestvovala je na Svjetskom forumu za demokratiju, koji je održan od 5. do 7. novembra 2025. godine u Vijeću Evrope u Strazburu, pod pokroviteljstvom predsjednika Francuske Republike Emmanuela Macrona. Ovogodišnja tema foruma bila je „Demokratija u riziku: kako je možemo oživjeti?“, a okupila je predstavnike institucija, akademske zajednice, civilnog društva i mlade lidere iz cijelog svijeta s ciljem zajedničkog promišljanja o budućnosti demokratije u vremenu globalnih izazova. Tokom foruma raspravljano je o ključnim pitanjima kao što su dezinformacije, građanska participacija, obrazovanje, uloga kulture i umjetnosti u jačanju demokratskih vrijednosti, te utjecaj novih tehnologija na demokratske procese. Na tematskoj sjednici „Učiti iz historije: Jačanje demokratije“, Amina se obratila Vijeću Evrope i u svom govoru posebno istakla iskustvo Bosne i Hercegovine, naglasivši da zemlja i danas nosi posljedice rata i podjela, ali i da u njoj postoji snažan duh otpornosti i nade, koji predvode mladi ljudi kroz dijalog, povjerenje i zalaganje za odgovornost i istinu. Svojim izlaganjem Amina je podsjetila da demokratija nije trajno stanje, već proces koji se mora svakodnevno njegovati — počevši od lokalnih zajednica, obrazovanja i aktivnog učešća građana.
U Sarajevu promovisana knjiga “Vašingtonski sporazum: konsocijacija ili kontinuitet podjela”
U Vijećničkoj sali Općine Novi Grad Sarajevo promovirana Jje autorska knjiga člana U.O. Geopol-a Ermina Veličanina “Vašingtonski sporazum: Konsocijacija ili kontinuitet podjela”. O knjizi su govorili Admir Lisica, direktor Geopol-a i recenzent, Admir Čavalić, saradnik Geopol-a i recenzent, te autor. U uvodnom dijelu prisutnima se obratio predsjednik U.O. Geopol-a Mustafa Gradaščević, koji je predstavio dosadašnji rad Geopol-a, koji se može pohvaliti da je u nepune tri godine objavio četiri knjige, te organizirao nekoliko konferencija, panel diskusija i promocija. Naredna promocija ove knjige planirana je u Mostaru, 10.11.2025. godine. Slike i medijski izvještaji na sljedećim linkovima: Klix Hayat Slobodna Bosna BIR TV Preporod
Predsjednik U.O. Geopol-a na skupu u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine
Mustafa Gradaščević, predsjednik U.O. Centra za geopolitička istraživanja – Geopol, prisustvo je predstavljanju i lansiranju platforme DIASPORA CONNECTING, koja je održana u Velikoj sali Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, a u organizaciji Bosna International Forum (BIF). Platforma DIASPORA CONNECTING podrazumijeva registraciju i komunikaciju između fizičkih i poslovnih subjekata u dijaspori i domovini, kroz mapiranje i opis djelatnosti, uz određene benefite koje poslovni subjekti nude korisnicima, te fizičkim licima širom svijeta. Dijaspora je potencijal i partner koji se mora uvažiti i staviti u funkciju interesa države Bosne i Hercegovine, naglašeno je na potonjem događaju.
GEOPOL: Važno je da bošnjački politički predstavnici pošalju poruku podrške Bošnjacima Sandžaka
U gotovo svim većim geopolitičkim potresima uključujući Berlinski kongres, Prvi svjetski rat, te period agresije na Bosnu i Hercegovinu, Sandžak je bio geopolitički vezan za Bosnu i Hercegovinu, što je slučaj i danas. Bošnjaci predstavljaju većinski dio stanovništva u Sandžaku, te shodno tome Sarajevo kao politički, društveni i kulturni centar Bošnjaka, mora biti zainteresiran za događaje na ovom području. Prema posljednjem Popisu stanovništva u Srbiji živi 153.801 Bošnjaka, od čega većina upravo u Sandžaku. Prtpostavlja se da je taj broj čak i veći, a shodno migracionim kretanjima, te populacijskom rastu najvećeg sandžakog grada Novog Pazara. Još od tragedije u Novom Sadu, protesti širom Srbije ukazuju na nezadovoljstvo građana aktuelnim društveno-političkim stanjem u Srbiji, te vladajućom elitom koju predvodi Aleksandar Vučić i njegova stranka SNS. U aktuelnom trenutku, studentski protesti u Srbiji se lome preko leđa Bošnjaka u Sandžaku, čemu smo svjedočili prethodnih dana na ulicama u Novom Pazaru, kada su policijske strukture pod komandom vladajućeg SNS-a, upotrijebili silu protiv svojih sugrađana Bošnjaka. Vladajuća elita u Srbiji svojim dobro uigranim metodama od protesta u Novom Pazaru pokušava napraviti nacionalno pitanje s ciljem podizanja međunacionalnih tenzija i netrpeljivostima prema Bošnjacima, a koje prethodno sami izazivaju slanjem stranačkih batinaša, onih ljudi sa čarapama na glavi koji su prethodno nasilno izbacili studente sa Univerziteta u Novom Pazaru. Danas svi vladini mediji i predstavnici vlasti na sav glas bruje kako je nasilnim protestima u Novom Pazaru ugrožena Srbija, a vladajući režim je tu da brani Srbiju. A šta ćemo sa stranačkim batinašima, ko njih šalje da matretira bošnjačku djecu u Sandžaku? Kome su oni odgovorni i da li zakon važi i za njim? Puno je pitanja bez odgovora koji jasno i nedvosmisleno diskredituju vlast u Srbiji. Uzimajući u obzir da u Sandžaku živi preko 150. 000 Bošnjaka, koji su porodično, poslovno, prijateljski, ali i politički vezani sa Bosnom i Hercegovinom, nužno je u ovom trenutku zainteresirati bosanskohercegovačku javnost sa problemima koji kontinuirano opterećuju Sandžak i Bošnjake. Bošnjački politički predstavnici i njihove političke organizacije sa sjedištem u glavnom gradu Bosne i Hercegovine Sarajevu, moraju konačno aktivnije voditi brigu o svojim sunarodnjacima u Sandžaku, te se jasno deklarirati sa porukama istinske podrške usmjerene prema Bošnjacima. Važno je da bošnjački politički predstavnici pošalju poruku Bošnjacima Sandžaka da u ovim turbulentnim trenucima nisu sami, posebno ako uzmemo u obzir događaje iz bliske historije kada je režim Slobodana Miloševića devedesetih godina prošlog stoljeća vršio torture i političke progone nada sandžačkim Bošnjacima.