Facebook Youtube X-twitter Linkedin
Facebook Youtube

Autor: GEOPOL

Geopol o rezoluciji DP-a i HDZ-a: Dokument koji opovrgava sam sebe, Zagreb tretira Hrvate u Bosni i Hercegovini kao manjinu

Centar za geopolitička istraživanja (Geopol) iz Sarajeva oglasio se povodom Rezolucije o osnaživanju političkog položaja Hrvata u Bosni i Hercegovini, o kojoj raspravlja Hrvatski sabor. U svojoj detaljnoj analizi, iz Geopola ističu brojne nelogičnosti i kontradiktornosti dokumenta koji su usaglasili HDZ i Domovinski pokret, poručujući da se rješenja za BiH ne mogu donositi u susjedstvu. Geopol na početku podsjeća da je u odnosu na prvobitne, radikalne zahtjeve Domovinskog pokreta iz juna (koji su uključivali treći entitet, blokadu evropskog puta i reviziju državljanstava), usaglašeni tekst znatno ublažen. Odustalo se od blokade EU puta i trećeg entiteta u korist zasebne izborne jedinice, što, prema Geopolu, pokazuje određenu svijest Zagreba o postojanju granica. Ipak, upozoravaju na ključni, logički problem unutar samog teksta. “U obrazloženju Rezolucije stoji da ona ne zadire u unutrašnje uređenje Bosne i Hercegovine niti predlaže rješenja protivna njenom suverenitetu. U operativnom dijelu, međutim, isti dokument podržava uspostavu zasebne izborne jedinice za izbor člana Predsjedništva BiH i poziva na reforme ‘u skladu s načelima federalizma’. Izborna jedinica za izbor šefa države nije tehničko pitanje – ona je ustavna arhitektura u najužem smislu. Načela federalizma sigurno nisu dobrosusjedska fraza – ona su jednostavno teza o unutrašnjem uređenju. Dokument koji jednom rečenicom tvrdi da ne dira u unutrašnje uređenje susjedne države, a drugom propisuje kako da ta država bira člana svog Predsjedništva i po kojim načelima da se preustroji, opovrgava sam sebe. To nije pitanje interpretacije; to je pitanje logike”, navode iz Geopola. Argument Dejtona i jednostavan test za Zagreb Komentarišući stavove iz Domovinskog pokreta da Hrvatska, kao supotpisnica Dejtonskog i Vašingtonskog sporazuma, ima pravo i obavezu miješati se u ova pitanja, iz sarajevskog centra ističu da potpis na mirovni sporazum zapravo dokazuje sasvim suprotno te su pred vlasti u susjedstvu postavili jedno vrlo konkretno pitanje. “Općim okvirnim sporazumom za mir Republika Hrvatska se obavezala da će u punoj mjeri poštovati suverenu jednakost Bosne i Hercegovine i uzdržavati se od svakog čina protiv njenog teritorijalnog integriteta ili političke nezavisnosti. Potpis na Dejtonu, dakle, nije ovlaštenje za oblikovanje ustavnog poretka susjeda – on je pravna obaveza da se to ne čini. Briga za položaj sunarodnika u drugoj državi legitimna je i poznaje je svaka evropska politika prema dijaspori i manjinama; propisivanje izbornih jedinica u drugoj državi ne poznaje nijedna! Test je jednostavan i simetričan: kako bi Zagreb primio rezoluciju Parlamentarne skupštine BiH koja bi ‘podržala izborne modele’ za položaj Srba u Hrvatskoj ili preporučila Hrvatskoj načela unutrašnjeg preustroja? Odgovor znamo – i upravo taj odgovor mjeri ovu Rezoluciju”, naglašavaju u svojoj analizi. Kosi se s presudama Evropskog suda za ljudska prava Analizirajući dokument, iz Geopola upozoravaju na još jednu, kako kažu, znatno dublju kontradikciju. Ona se odnosi na navodno zalaganje Sabora za evropski put BiH, dok se istovremeno predlažu rješenja koja su u direktnom sudaru sa presudama Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu. “Evropski sud za ljudska prava je u nizu presuda – od Sejdić i Finci, preko Zornić, do Pilav – utvrdio da je vezivanje pasivnog biračkog prava za kombinaciju etničke pripadnosti i teritorije diskriminatorno i suprotno Konvenciji. Slučaj Pilav to pokazuje najizravnije: državljanin BiH ne može biti isključen iz kandidature za Predsjedništvo zato što živi na ‘pogrešnoj’ teritoriji. Provedba upravo te linije presuda jedan je od ključnih prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije o zahtjevu BiH za članstvo. Ekskluzivna etničko-teritorijalna izborna jedinica ne rješava taj problem – ona ga udvostručuje: na postojeće etničko-teritorijalne filtere dodala bi još jedan. Pozivati se na evropski put, a predlagati rješenje koje ide u smjeru suprotnom od presuda evropskog suda čija je provedba uslov tog puta – znači tražiti od Bosne i Hercegovine da istovremeno ide naprijed i nazad”, jasni su iz ovog centra. Rehabilitacija Herceg-Bosne i institucije BiH kao jedina adresaKao posebno spornu tačku, izdvajaju preambulu usaglašenog teksta u kojoj se Hrvatska zajednica Herceg-Bosna opisuje kao “okvir samoodbrane”, potpuno ignorišući činjenicu da o tom pitanju ne odlučuje politička volja Zagreba, već pravosnažne presude međunarodnih sudova. Ipak, Geopol priznaje da problem nezadovoljstva dijela Hrvata u BiH postoji, ali podvlače gdje je jedino mjesto za njegovo rješavanje. “U predmetu Prlić i drugi Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju je pravosnažno utvrdio da su strukture Herceg-Bosne i HVO-a bile instrument udruženog zločinačkog poduhvata, u kojem je učestvovalo i tadašnje državno rukovodstvo Republike Hrvatske. Parlament države članice Evropske unije može o tome šutjeti; ne može, bez sudara s pravosnažno utvrđenim činjenicama, tu tvorevinu preambulom rehabilitovati. Za odnose dvije države bilo bi neuporedivo bolje da je ta preambula ostala nenapisana. Ništa od navedenog ne znači da je pitanje kojim se Rezolucija bavi izmišljeno. Nezadovoljstvo dijela hrvatskog naroda načinom izbora člana Predsjedništva iz reda Hrvata stvarno je i politički važno (…) Pitanje predstavljanja zaslužuje isti tretman: ozbiljnu, domaću, argumentovanu raspravu o modelima koji istovremeno otklanjaju strah od preglasavanja i poštuju presude Evropskog suda – a takvi modeli postoje, od preferencijalnih i ponderisanih sistema do rješenja koja legitimitet grade na biračima umjesto na teritoriji. Ta rasprava ima svoju adresu, a to je jedino Parlamentarna skupština BiH uz domaću stručnu javnost. Nema je u Saboru susjedne države – ne zato što bi susjedstvo bilo nebitno, nego zato što rješenje nametnuto ili naručeno izvana ne može proizvesti upravo ono što se njime traži: ‘legitimitet’ koji hrvatska politika kontinuirano perpetuira”, stoji u reakciji. Na samom kraju, osvrnuli su se na izjavu čelnika Domovinskog pokreta koji je priznao da Rezolucija neće suštinski promijeniti stanje na terenu, već da samo “šalje poruku”. Geopol se s tim slaže, ali zaključuje da je to jeftina predizborna poruka koja ponižava stvarni status Hrvata u Bosni i Hercegovini. “Poruka koja se šalje pred oktobarske izbore, preko granice, jeste poruka mobilizacije, a ne rješenja. Bosni i Hercegovini u ovom trenutku ne trebaju poruke iz tuđih parlamenata; trebaju joj domaći prijedlozi dovoljno ozbiljni da izdrže i sud struke i sud suda. Kao takav prijedlog ima – poziv na raspravu već stoji. Način na koji Zagreb posmatra Hrvate Bosne i Hercegovine tretira ih kao manjinsku dijasporalnu zajednicu, a ne kao konstitutivni narod, što Hrvati prema Ustavu jesu”, zaključuje se u saopćenju Centra za geopolitička

Geopol organizirao međunarodnu naučnu konferenciju “Diplomatija Bosne i Hercegovine: razvojni put, vanjskopolitički kurs i geopolitičke implikacije”

Centar za geopolitička istraživanja – Geopol organizirao je 22. maja 2026. godine međunarodnu naučnu konferenciju “Diplomatija Bosne i Hercegovine: razvojni put, vanjskopolitički kurs i geopolitičke implikacije” na kojoj je učestvovalo 24 univerzitetska profesora, doktoranta, istraživača i studenata iz 5 različitih država, a u povodu godišnjice prijema Bosne i Hercegovine u UN. Izlaganja učesnika na 4 panela održana su na bosanskom i engleskom jeziku. Paneli su bili koncipirani shodno bliskosti apliciranih tema, a koje su tematizirale poziciju Bosne i Hercegovine iz vizure geopolitike, međunarodnih odnosa, sigurnosti, prava, sociologije i historije. Cilj Centra za geopolitička istraživanja – Geopol bio je da na jednom mjestu okupi različite profile istraživača, s posebnim fokusom na spajanje etabliranih istraživača i onih koji su zakoračili u svijet nauke. Shodno objektivnom nedostatku platformi za izučavanje geopolitike i potenciranja geopolitičkog promišljanja, Geopol je nastojao da mladim istraživačima ponudi modul na kojem mogu naučiti od starijih kolega o ovoj ne toliko rasprostranjenoj disciplini, koja još uvijek nije dovoljno etablirana u bosanskohercegovačkom akademskom i javnom prostoru. Na jednom mjestu imali smo priliku čuti različita razmišljanja historičara, pravnika, sociologa, politologa, stručanjaka iz oblasti geopolitike, sigurnosti i srodnih znanosti, a u kontekstu minule prošlosti, te aktuelnih geopolitičkih procesa u kojima živimo. Osim učesnika, na ovoj međunarodnoj naučnoj konferenciji tokom cjelodnevnog programa prisustvovao je značaj broj predstavnika medija, studenata, pojedinaca iz poslovne zajednice, ali i značajnih aktera koji su zajedničkim snagama gradili modernu državu Bosnu i Hercegovinu. U nastavku pogledajte kako je to izgledalo iz vizure našeg fotografa. Iako su izlaganja, shodno tipu konferencije, bila ograničena na desetak minuta, možemo zaključiti kao će predstojeći Zbornik radova sa ove međunarodne naučne konferencije biti značajno štivo u kojem će biti sublimirana naučno utemeljena promišljanja autora iz nekoliko različitih država. Kao i tokom izlaganja na konferenciji i radovi će biti napisani na bosanskom i engleskom jeziku, prema izboru autora, a shodno opredjeljenju Centra za geopolitička istraživanja – Geopol, da njegove aktivnosti ne budu ograničena unutar bosanskohercegovačkog prostora U nastavku pogledajte fotografije

Geopol in media: Bosnia and Herzegovina Faces a Diplomatic Test with Hungary’s New Government

As Hungary enters a post-Orbán political era, Bosnia and Herzegovina is being urged to move quickly—or risk falling behind. At a panel hosted by the Center for Geopolitical Studies (GEOPOL), analysts and former diplomats warned that Sarajevo must abandon its reactive posture and engage early with Budapest’s incoming leadership. The discussion, titled “Bosnia and Herzegovina and Hungary in the Post-Orbán Era,” framed the moment less as a rupture and more as a strategic opening. Ovaj članak dostupan je i na bosanskom jeziku Prof. Sead Turčalo, Dean of the Faculty of Political Science in Sarajevo, described Hungary’s political shift not as a dramatic ideological break, but as a recalibration within the same broad camp. “This wasn’t a liberal revolution,” he said, referring to the rise of Peter Magyar following the decline of Viktor Orbán. “What we’re seeing is a conservative normalization—Magyar comes from within those very circles.” From Passive Observer to Active Player For Turčalo, the real issue lies closer to home. Bosnia and Herzegovina, he argued, failed to counter the parallel diplomatic channels cultivated between Budapest and Republika Srpska during Orbán’s tenure—while simultaneously viewing Hungary primarily through the lens of EU integration. “That was a strategic blind spot,” he noted. “We now have a narrow window to reposition ourselves.” His message was direct: Sarajevo must establish contact with Hungary’s new government even before it is formally in place. Delay, he warned, could leave the country once again reacting rather than shaping events. Admir Lisica, director of GEOPOL, struck a similar tone—arguing that future relations will depend less on Budapest and more on Bosnia and Herzegovina’s own initiative. “The key is to set the agenda, not chase it,” he said, outlining potential avenues of cooperation ranging from academia and education to media and political networks. GEOPOL, he added, has already drafted a preliminary framework for engagement. At the top of that list is a contentious demand: the closure of the Hungarian intelligence outpost in Banja Luka, which panelists described as a legacy instrument of Orbán-era ties with Milorad Dodik. “Hungary doesn’t have to be an adversary,” Lisica said. “But whether it becomes a partner depends on us.” Rethinking Power—and Perception Prof. Emir Hadžikadunić, a former diplomat, broadened the lens. Bosnia and Herzegovina, he argued, still struggles to act as a subject in international relations—too often cast instead as an object shaped by others. Part of that, he suggested, stems from internal political constraints. But part also reflects a deeper mindset—an expectation of external protection that limits strategic autonomy. He framed Hungary’s political transition as carrying wider geopolitical implications, particularly for transatlantic relations. “This could mark a significant setback for American interventionism,” he said, pointing to what he described as a failed attempt to influence electoral dynamics in Europe. “Hungarians have shown they are not easily swayed—even by the administration of Donald Trump.” At the same time, Hadžikadunić pointed to pragmatic pathways forward. Hungary’s emerging political actors, including the Tisza movement, occupy ideological terrain familiar to several Bosnian parties aligned with the European People’s Party—opening the door for structured political engagement. Where Diplomacy Actually Happens For Fuad Đidić, the shift runs deeper than electoral outcomes. Modern diplomacy, he argued, is no longer anchored solely in ministries and embassies—but increasingly shaped in think tanks and ideological hubs. “The real conversations are happening elsewhere,” he said, citing institutions such as the Danube Institute in Budapest and the Valdai Club in Moscow. “That’s where narratives are built—and where influence is exercised.” Bosnia and Herzegovina, he suggested, has been slow to recognize this shift. The panel, attended by diplomats, lawmakers, academics, and students, underscored a broader point: Hungary’s political transition may be unfolding in Budapest—but its implications will be felt across the region. For Bosnia and Herzegovina, the question is no longer whether to engage—but how quickly, and on whose terms. Odgovor.ba

Geopol održao panel diskusiju “Bosna i Hercegovina i Mađarska u post-Orbanovo doba”

Centar za geopolitička istraživanja – Geopol organizirao je panel-diskusiju „Bosna i Hercegovina i Mađarska u post-Orbanovo doba“. Na panel-diskusiji govorili su prof. dr. Sead Turčalo, dekan Fakulteta političkih nauka u Sarajevu, prof. dr. Emir Hadžikadunić, univerzitetski profesor i bivši diplomata, Fuad Đidić, bivši diplomata i publicista, te Admir Lisica, direktor Centra za geopolitička istraživanja – Geopol, dok je moderator bila Larisa Omerčić, novinarka portala Odgovor.ba. Turčalo se, između ostalog, osvrnuo na svoju prošlosedmičnu posjetu Slovačkoj te na reakcije ovog mađarskog susjeda na pobjedu Petera Magyara i pad Orbanovog režima. Turčalo je naglasio kako se mađarska politika u prethodnom periodu mogla okarakterisati kao maligna te da Bosna i Hercegovina može pomoći novoj vladi Mađarske u kontekstu redefiniranja odnosa. Fokus Turčala bio je na bosanskohercegovačkoj inicijativi, uz naglasak kako u politici vrijeme znači mnogo, te da ne treba čekati da ono iscuri, već treba brzo djelovati i definirati okvire saradnje. Lisica je istakao kako saradnja između Bosne i Hercegovine i Mađarske može biti redefinirana te da je ključ u bosanskohercegovačkoj inicijativi i nametanju tema, a ne reaktivnom djelovanju, koje je često prisutno u našem javnom prostoru. On je naveo da se saradnja treba razvijati u više smjerova, kao što su akademske inicijative, obrazovna saradnja, medijska i politička, te da se i Centar za geopolitička istraživanja – Geopol odlučio da ponudi određeni početni okvir potencijalne saradnje iz bosanskohercegovačkog ugla, uz definiranje početnih koraka koji će pospješiti ove odnose. U prvom redu, ključno je gašenje mađarskog obavještajnog centra u Banja Luci koji je služio interesima Orbana i Dodika. Hadžikadunić je, kao i prethodnici, svoje obraćanje bazirao na bosanskohercegovačkoj inicijativi te aktivnom djelovanju. On je istakao kako Bosna i Hercegovina treba ulužiti napore kako se ne bi i dalje posmatrala kao objekat u međunarodnim odnosima, već prelazila u subjekat. Taj proces usporava i stav u javnosti o potrebi vanjske zaštite te aktuelno ustrojstvo države. U kontekstu odnosa s Mađarskom, Hadžikadunić smatra da prostora za saradnju ima, te da saradnja može ići u više pravaca, a jedan je i povezivanje putem političkih inicijativa desnog centra kojima pripada mađarska Tisza, s obzirom da su stranke poput SDA, HDZ-a i druge članice EPP-a. SBiH, kao stranka centra, također ima priliku na toj osnovi uspostaviti saradnju s Tiszom i novom mađarskom vladom. Đidić je potencirao na stajalištu kako se današnja diplomatija ne vodi isključivo putem ministarstva vanjskih poslova, već da su think-thank organizacije kreatori vanjskopolitičkih inicijativa, uz navođenje konkretnih primjera unutar desničarskih krugova. Ovom izuzetno važnom panelu prisustvovao je značajan broj bosanskohercegovačkih diplomata, akademskih profesora, državnih i federalnih zastupnika, medijskih predstavnika te studenata.

Centar za geopolitička istraživanja – Geopol organizira panel diskusiju na temu “Bosna i Hercegovina i Mađarska u post-Orbanovoj eri”

Centar za geopolitička istraživanja – Geopol organizira panel diskusiju na temu “Bosna i Hercegovina i Mađarska u post-Orbanovoj eri”. Cilj je javnosti ponuditi akademski odgovor predstojećeg djelovanja Bosne i Hercegovine prema Mađarskoj, a uslijed novih geopolitičkih promjena uzrokovanih promjenom dugogodišnje vlasti u Mađarskoj. Učesnici na panel diskusiji su: Prof. dr. Sead Turčalo, dekan na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu, prof. dr. Emir Hadžikadunić, profesor na SSST u Sarajevu i bivši diplomata, Fuad Đidić, bivši diplomata i publicista, te Admir Lisica, direktor Centra za geopolitička istraživanja – Geopol. Moderator: Larisa Omerčić, novinarka portala !Odgovor.ba Događaj će biti upriličen u Hotelu Movenpick – Bristol, 27. 4. 2026. godine s početkom u 18h. Medijski pokrovitelj: !Odgovor.ba

Call for papers

Geopol – Journal of Geopolitics, International Relations, Geo-Economics and Security About the Journal Geopol is a peer-reviewed scholarly journal published by the Center for Geopolitical Studies – Geopol. It features original research articles in the fields of geopolitics, international relations, geo-economics, security studies, and related disciplines. The editorial board accepts only manuscripts that have not been previously published and are not currently under review by any other journal. In accordance with its aspiration to maintain an international academic character, the journal publishes articles in both Bosnian and English. The editorial board comprises distinguished Bosnian and international scholars specializing in the journal’s core fields. As Bosnia and Herzegovina currently has no comparable scientific journal dedicated exclusively to these topics, Geopol aims to establish itself as a leading and attractive publishing platform for both domestic and foreign researchers in geopolitics, international relations, geo-economics, and security studies. Aims and Scope The primary objective of Geopol is to ensure regular annual publication while building a strong reputation within academic circles, particularly through indexing in major international scholarly databases. Geopolitical analysis remains underrepresented in Bosnian-Herzegovinian public discourse relative to the complexity of contemporary global affairs. Through the consistent publication of high-quality research, the journal seeks to promote and popularize geopolitics in Bosnia and Herzegovina and the wider region. A key feature of the journal is its strong commitment to publishing articles in English. This policy facilitates the integration of Bosnian-Herzegovinian scholars into the global academic community and enhances the international visibility of Geopol. Call for Papers Geopol – Journal of Geopolitics, International Relations, Geo-Economics and Security, published by the Center for Geopolitical Studies – Geopol, invites submissions for its inaugural issue. The editorial board welcomes original manuscripts that have not been previously published and are not under consideration elsewhere. Articles may be submitted in Bosnian or English. By submitting a manuscript, authors confirm that the work is original, that all necessary permissions for copyrighted material have been secured, and that the manuscript is not under review by any other publication. Submission deadline: July 26, 2026 Manuscripts should be prepared according to the Instructions for Authors and submitted electronically in Microsoft Word format to the following e-mail address: casopis@geopol.ba Instructions for Authors and Citation Guidelines Manuscripts must include the following sections: All pages must be numbered consecutively, beginning with the title page. Page numbers should appear in the bottom right corner. The manuscript should be formatted as follows: Title and subtitle of the paper, author’s full name, institutional affiliation, address of the institution, and author’s e-mail address. Unaffiliated authors should provide their place of residence and e-mail address. Keywords and an abstract in the language of the paper are required. Citation Style (APA 7) In-text citations include the author’s surname and year of publication. When quoting directly or referring to a specific page, include the page number after a colon, e.g., (Todd, 2025: 23). If the page number is not relevant, only the surname and year are given (Todd, 2025). Works by the same author are listed chronologically. Multiple works by the same author published in the same year are distinguished by lowercase letters (e.g., 2010a, 2010b). When citing multiple chapters from the same edited volume, the book is referenced as a separate entry under the editor’s name, while individual chapters refer to the full book. Full author names are provided in the reference list. Each entry must follow this structure and punctuation: Examples Book Hoolbruke, Richard (1998). Završiti rat. Šahimpašić, Sarajevo. Journal Article Karčić, Hamza (2013). “Diplomatske posjete Alije Izetbegovića Sjedinjenim Američkim Državama 1991–1995”. Godišnjak BZK “Preporod”, 339–346. Book Chapter Sokol, Anida (2019). “BiH’s Wartime Foreign Policy: Lobbying for Peace and Lifting the Arms Embargo”. In J. Hasić & D. Karabegović (Eds.), Bosnia and Herzegovina’s Foreign Policy since Independence: New Perspectives on South-East Europe (pp. 23–43). Palgrave Macmillan. Work with Two or More Authors Hoskins, A., & O’Loughlin, B. (2007). Television and Terror: Conflicting Times and the Crisis of News Discourse. Palgrave Macmillan. Internet Source https://stav.ba/vijest/muhamed-sacirbey-ja-znam-da-predsjednik-izetbegovic-nikad-nije-izdao/85 (Accessed: 20 July 2023) Newspaper or Magazine Article Semenak, S. (1995, December 28). Feeling right at home: Government residence eschews traditional rules. Montreal Gazette, A4. Driedger, S. D. (1998, April 20). After divorce. Maclean’s, 111(16), 38–43. YouTube Video Čavalić, A. (2026, March 7). Životni standard u padu, penzioneri će platiti najveću cijenu [Video]. YouTube. https://www.youtube.com/watch?v=YT-m_bm6qxo Editorial Board Editor Admir Lisica, MA

Poziv za dostavu radova za prvi broj naučnog časopisa “GEOPOL”

Geopol – časopis za geopolitiku, međunarodne odnose, geoekonomiju i sigurnost O časopisu „Geopol“ je naučni časopis u izdanju Centra za geopolitička istraživanja – Geopol, koji objavljuje radove iz domene geopolitike, međunarodnih odnosa, geoekonomije, sigurnosti, te srodnih disciplina. Redakcija prihvata isljučivo radove koji ranije nisu nigdje objavljeni, niti one koji su eventualno u procesu recenzije u nekom drugom časopisu. Jezici časopisa su bosanski i engleski, a shodno opredjeljenju da časopis ima međunarodni naučni karakter. Članovi redakcije su relevantni domaći i strani istraživači iz polja usmjerenja časopisa „Geopol“ koji je definiran. Uzimajući u obzir da u Bosni i Hercegovini trenutno nema sličan naučni časopis čije je usmjerenje isključivo na temama koje obuhvata  „Geopol“ želimo da u predstojećem periodu „Geopol“ bude privlačna platforma domaćim i stranim istraživačima geopolitike, međunarodnih odnosa, geoekonomije i sigurnosti. Cilj časopisa Glavni cilj časopisa „Geopola“ je kontinuirano godišnje objavljivanje, sa jasnim fokusom na etabliranjem potonjeg u naučnim krugovima, prije svega kroz indeksiranje u relevantne naučne baze. U bosanskohercegovačkom javnom prostoru još uvijek izostaje geopolitičko promišljanje u mjeri u kojoj to savremene okolnosti zahtijevaju, te nam je cilj da doprinesemo populariziranju geopolitike u bosanskohercegovačkom i regionalnom javnom diskursu kroz kontinuirano objavljivanje ovog časopisa. Ono što posebno ističemo kao opredjeljenje časopisa jeste spremnost za objavljivanje radova na engleskom jeziku, a u cilju povezivanja bosanskohercegovačkih istraživača sa kolegama izvan bosanskog govornog područja, te populariziranju časopisa „Geopol“ izvan Bosne i Hercegovine. Poziv za dostavu radova i upute za citiranje „Geopol“ časopis za geopolitiku, geoekonomiju, međunarodne odnose i siugrnost Centra za geopolitička istraživanja – Geopol, objavljuje poziv za dostavu radova za prvi broj naučnog časopisa. Redakcija prihvata isljučivo radove koji ranije nisu nigdje objavljeni, niti one koji su eventualno u procesu recenzije u nekom drugom časopisu. Jezici časopisa su bosanski i engleski, a shodno opredjeljenju da časopis ima međunarodni naučni karakter. Članovi redakcije su relevantni domaći i strani istraživači iz polja usmjerenja časopisa „Geopol“ koji je definiran. Uzimajući u obzir da u Bosni i Hercegovini trenutno nema sličan naučni časopis čije je usmjerenje isključivo na temama koje obuhvata  „Geopol“ želimo da u predstojećem periodu „Geopol“ bude privlačna platforma domaćim i stranim istraživačima geopolitike, međunarodnih odnosa, geoekonomije i sigurnosti. Slanjem rukopisa, autorice i autori potvrđuju da je rad originalan, da su pribavljene sve neophodne dozvole za korištenje materijala zaštićenih autorskim pravima, te da rad nije u postupku razmatranja za objavu u drugoj publikaciji. Rok za dostavu radova: 26. juli 2026. godine Radovi, pripremljeni u skladu s Uputama za autore, dostavljaju se u elektronskoj formi u Microsoft Word format na e-mail: casopis@geopol.ba Upute za citiranje Upute autorima za izradu i citiranje Potrebno je da rad sadrži sljedeće dijelove: Naslovna stranica Sažetak (ukoliko je rad na bosanskom, potrebno je da sažetak bude napisan i na engleskom na kraju rada) Uvod Tekst (citiranje in-text APA 7) Zaključak Reference/bibliografija Molimo numerišite sve stranice rada, počevši od naslovne stranice. Broj stranice stavljajte u donji desni ugao. Rukopis treba biti formatiran i numerisan na sljedeći način: naslov i podnaslov rada, ime autora, afiliacija, adresa afiliacije i e-mail autora; autori koji su nezaposleni navode mjesto prebivališta i e-mail adresu; ključne riječi i sažetak na originalnom jeziku (za diskusije i članke) Citiranje Informacije o autoru citata (izvoru koji koristite)  stavljaju se u zagrade i sastoje se od prezimena autora i godine izdanja, te broja stranice ispred kojeg stoji dvotačka i razmak, npr.: (Todd 2025: 23). Ako broj stranice nije bitan, navodi se samo prezime autora i godina (Todd 2025). Radovi istog autora navode se hronološki – od ranijih prema kasnijim. Ako jedan autor ima više radova objavljenih iste godine, oni se označavaju malim slovima, npr.: 2010a, 2010b, 2010c itd. Ako se citira više članaka iz iste knjige, knjiga se citira kao zasebna bibliografska jedinica pod imenom urednika, dok se unosi za pojedinačne članke pozivaju na cjelokupnu knjigu. Imena autora u bibliografiji navode se u potpunosti. Svaka bibliografska jedinica mora sadržavati sve sljedeće elemente, u datom redoslijedu i uz poštovanje pravila interpunkcije: Primjeri Knjiga Hoolbruke, Richard (1998), Završiti rat, Šahimpašić, Sarajevo Članak u časopisu Karčić, Hamza (2013), ˝Diplomatske posjete Alije Izetbegovića Sjedinjenim Američkim Državama 1991-1995˝, Godišnjak BZK “Preporod”, 339-346 Članak u zborniku radova Sokol, Anida (2019), ˝BiH’s Wartime Foreign Policy: Lobbying for Peace and Lifting the Arms Embargo˝, u: Hasić, Jasmin, Dženeta Karabegović, Bosnia and Herzegovina’s forigen policy since independence: New Perspectives on South-East Europe, Palgrave Macmillan, 23-43. Rad sa dva ili više autora Hoskins, A., & OʹLoughlin, B. (2007). Television and Terror: Conflicting Times and the Crisis of News Discourse. New York: Palgrave MacMillan. Internet https://stav.ba/vijest/muhamed-sacirbey-ja-znam-da-predsjednik-izetbegovic- nikad-nije-izdao/85 (Pristupljeno: 20.7.2023.) Časopisi u novinama i magazinima Semenak, S. (1995, December 28). Feeling Right at Home: Government Residence Eschews Traditional Rules. Montreal Gazette, p. A4. Driedger, S. D. (1998, April 20). After Divorce. Maclean's, 111(16), 38-43. Youtube video Čavalić, A. (7. marta 2026.). Životni standard u padu, penzioneri će platiti najveću cijenu. Youtube. https://www.youtube.com/watch?v=YT-m_bm6qxo Redakcija Prof. dr. Emir Hadžikadunić, Prof. dr. Marko Atila Hoare Prof. dr. Kenan Dautović Prof. dr. Ehlimana Spahić Prof. dr. Dževada Garić Prof. dr. Admir Mulaosmanović Prof. dr. Mirela Imširović Prof. dr. Behcet Loklar Prof. dr. Admir Čavalić Prof. dr. Ajdin Huseinspahić Urednik Admir Lisica, MA