Centar za geopolitička istraživanja – Geopol organizira panel diskusiju na temu “Bosna i Hercegovina i Mađarska u post-Orbanovoj eri”
Centar za geopolitička istraživanja – Geopol organizira panel diskusiju na temu “Bosna i Hercegovina i Mađarska u post-Orbanovoj eri”. Cilj je javnosti ponuditi akademski odgovor predstojećeg djelovanja Bosne i Hercegovine prema Mađarskoj, a uslijed novih geopolitičkih promjena uzrokovanih promjenom dugogodišnje vlasti u Mađarskoj. Učesnici na panel diskusiji su: Prof. dr. Sead Turčalo, dekan na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu, prof. dr. Emir Hadžikadunić, profesor na SSST u Sarajevu i bivši diplomata, Fuad Đidić, bivši diplomata i publicista, te Admir Lisica, direktor Centra za geopolitička istraživanja – Geopol. Moderator: Larisa Omerčić, novinarka portala !Odgovor.ba Događaj će biti upriličen u Hotelu Movenpick – Bristol, 27. 4. 2026. godine s početkom u 18h. Medijski pokrovitelj: !Odgovor.ba
Call for papers
Geopol – Journal of Geopolitics, International Relations, Geo-Economics and Security About the Journal Geopol is a peer-reviewed scholarly journal published by the Center for Geopolitical Studies – Geopol. It features original research articles in the fields of geopolitics, international relations, geo-economics, security studies, and related disciplines. The editorial board accepts only manuscripts that have not been previously published and are not currently under review by any other journal. In accordance with its aspiration to maintain an international academic character, the journal publishes articles in both Bosnian and English. The editorial board comprises distinguished Bosnian and international scholars specializing in the journal’s core fields. As Bosnia and Herzegovina currently has no comparable scientific journal dedicated exclusively to these topics, Geopol aims to establish itself as a leading and attractive publishing platform for both domestic and foreign researchers in geopolitics, international relations, geo-economics, and security studies. Aims and Scope The primary objective of Geopol is to ensure regular annual publication while building a strong reputation within academic circles, particularly through indexing in major international scholarly databases. Geopolitical analysis remains underrepresented in Bosnian-Herzegovinian public discourse relative to the complexity of contemporary global affairs. Through the consistent publication of high-quality research, the journal seeks to promote and popularize geopolitics in Bosnia and Herzegovina and the wider region. A key feature of the journal is its strong commitment to publishing articles in English. This policy facilitates the integration of Bosnian-Herzegovinian scholars into the global academic community and enhances the international visibility of Geopol. Call for Papers Geopol – Journal of Geopolitics, International Relations, Geo-Economics and Security, published by the Center for Geopolitical Studies – Geopol, invites submissions for its inaugural issue. The editorial board welcomes original manuscripts that have not been previously published and are not under consideration elsewhere. Articles may be submitted in Bosnian or English. By submitting a manuscript, authors confirm that the work is original, that all necessary permissions for copyrighted material have been secured, and that the manuscript is not under review by any other publication. Submission deadline: July 26, 2026 Manuscripts should be prepared according to the Instructions for Authors and submitted electronically in Microsoft Word format to the following e-mail address: casopis@geopol.ba Instructions for Authors and Citation Guidelines Manuscripts must include the following sections: All pages must be numbered consecutively, beginning with the title page. Page numbers should appear in the bottom right corner. The manuscript should be formatted as follows: Title and subtitle of the paper, author’s full name, institutional affiliation, address of the institution, and author’s e-mail address. Unaffiliated authors should provide their place of residence and e-mail address. Keywords and an abstract in the language of the paper are required. Citation Style (APA 7) In-text citations include the author’s surname and year of publication. When quoting directly or referring to a specific page, include the page number after a colon, e.g., (Todd, 2025: 23). If the page number is not relevant, only the surname and year are given (Todd, 2025). Works by the same author are listed chronologically. Multiple works by the same author published in the same year are distinguished by lowercase letters (e.g., 2010a, 2010b). When citing multiple chapters from the same edited volume, the book is referenced as a separate entry under the editor’s name, while individual chapters refer to the full book. Full author names are provided in the reference list. Each entry must follow this structure and punctuation: Examples Book Hoolbruke, Richard (1998). Završiti rat. Šahimpašić, Sarajevo. Journal Article Karčić, Hamza (2013). “Diplomatske posjete Alije Izetbegovića Sjedinjenim Američkim Državama 1991–1995”. Godišnjak BZK “Preporod”, 339–346. Book Chapter Sokol, Anida (2019). “BiH’s Wartime Foreign Policy: Lobbying for Peace and Lifting the Arms Embargo”. In J. Hasić & D. Karabegović (Eds.), Bosnia and Herzegovina’s Foreign Policy since Independence: New Perspectives on South-East Europe (pp. 23–43). Palgrave Macmillan. Work with Two or More Authors Hoskins, A., & O’Loughlin, B. (2007). Television and Terror: Conflicting Times and the Crisis of News Discourse. Palgrave Macmillan. Internet Source https://stav.ba/vijest/muhamed-sacirbey-ja-znam-da-predsjednik-izetbegovic-nikad-nije-izdao/85 (Accessed: 20 July 2023) Newspaper or Magazine Article Semenak, S. (1995, December 28). Feeling right at home: Government residence eschews traditional rules. Montreal Gazette, A4. Driedger, S. D. (1998, April 20). After divorce. Maclean’s, 111(16), 38–43. YouTube Video Čavalić, A. (2026, March 7). Životni standard u padu, penzioneri će platiti najveću cijenu [Video]. YouTube. https://www.youtube.com/watch?v=YT-m_bm6qxo Editorial Board Editor Admir Lisica, MA
Poziv za dostavu radova za prvi broj naučnog časopisa “GEOPOL”
Geopol – časopis za geopolitiku, međunarodne odnose, geoekonomiju i sigurnost O časopisu „Geopol“ je naučni časopis u izdanju Centra za geopolitička istraživanja – Geopol, koji objavljuje radove iz domene geopolitike, međunarodnih odnosa, geoekonomije, sigurnosti, te srodnih disciplina. Redakcija prihvata isljučivo radove koji ranije nisu nigdje objavljeni, niti one koji su eventualno u procesu recenzije u nekom drugom časopisu. Jezici časopisa su bosanski i engleski, a shodno opredjeljenju da časopis ima međunarodni naučni karakter. Članovi redakcije su relevantni domaći i strani istraživači iz polja usmjerenja časopisa „Geopol“ koji je definiran. Uzimajući u obzir da u Bosni i Hercegovini trenutno nema sličan naučni časopis čije je usmjerenje isključivo na temama koje obuhvata „Geopol“ želimo da u predstojećem periodu „Geopol“ bude privlačna platforma domaćim i stranim istraživačima geopolitike, međunarodnih odnosa, geoekonomije i sigurnosti. Cilj časopisa Glavni cilj časopisa „Geopola“ je kontinuirano godišnje objavljivanje, sa jasnim fokusom na etabliranjem potonjeg u naučnim krugovima, prije svega kroz indeksiranje u relevantne naučne baze. U bosanskohercegovačkom javnom prostoru još uvijek izostaje geopolitičko promišljanje u mjeri u kojoj to savremene okolnosti zahtijevaju, te nam je cilj da doprinesemo populariziranju geopolitike u bosanskohercegovačkom i regionalnom javnom diskursu kroz kontinuirano objavljivanje ovog časopisa. Ono što posebno ističemo kao opredjeljenje časopisa jeste spremnost za objavljivanje radova na engleskom jeziku, a u cilju povezivanja bosanskohercegovačkih istraživača sa kolegama izvan bosanskog govornog područja, te populariziranju časopisa „Geopol“ izvan Bosne i Hercegovine. Poziv za dostavu radova i upute za citiranje „Geopol“ časopis za geopolitiku, geoekonomiju, međunarodne odnose i siugrnost Centra za geopolitička istraživanja – Geopol, objavljuje poziv za dostavu radova za prvi broj naučnog časopisa. Redakcija prihvata isljučivo radove koji ranije nisu nigdje objavljeni, niti one koji su eventualno u procesu recenzije u nekom drugom časopisu. Jezici časopisa su bosanski i engleski, a shodno opredjeljenju da časopis ima međunarodni naučni karakter. Članovi redakcije su relevantni domaći i strani istraživači iz polja usmjerenja časopisa „Geopol“ koji je definiran. Uzimajući u obzir da u Bosni i Hercegovini trenutno nema sličan naučni časopis čije je usmjerenje isključivo na temama koje obuhvata „Geopol“ želimo da u predstojećem periodu „Geopol“ bude privlačna platforma domaćim i stranim istraživačima geopolitike, međunarodnih odnosa, geoekonomije i sigurnosti. Slanjem rukopisa, autorice i autori potvrđuju da je rad originalan, da su pribavljene sve neophodne dozvole za korištenje materijala zaštićenih autorskim pravima, te da rad nije u postupku razmatranja za objavu u drugoj publikaciji. Rok za dostavu radova: 26. juli 2026. godine Radovi, pripremljeni u skladu s Uputama za autore, dostavljaju se u elektronskoj formi u Microsoft Word format na e-mail: casopis@geopol.ba Upute za citiranje Upute autorima za izradu i citiranje Potrebno je da rad sadrži sljedeće dijelove: Naslovna stranica Sažetak (ukoliko je rad na bosanskom, potrebno je da sažetak bude napisan i na engleskom na kraju rada) Uvod Tekst (citiranje in-text APA 7) Zaključak Reference/bibliografija Molimo numerišite sve stranice rada, počevši od naslovne stranice. Broj stranice stavljajte u donji desni ugao. Rukopis treba biti formatiran i numerisan na sljedeći način: naslov i podnaslov rada, ime autora, afiliacija, adresa afiliacije i e-mail autora; autori koji su nezaposleni navode mjesto prebivališta i e-mail adresu; ključne riječi i sažetak na originalnom jeziku (za diskusije i članke) Citiranje Informacije o autoru citata (izvoru koji koristite) stavljaju se u zagrade i sastoje se od prezimena autora i godine izdanja, te broja stranice ispred kojeg stoji dvotačka i razmak, npr.: (Todd 2025: 23). Ako broj stranice nije bitan, navodi se samo prezime autora i godina (Todd 2025). Radovi istog autora navode se hronološki – od ranijih prema kasnijim. Ako jedan autor ima više radova objavljenih iste godine, oni se označavaju malim slovima, npr.: 2010a, 2010b, 2010c itd. Ako se citira više članaka iz iste knjige, knjiga se citira kao zasebna bibliografska jedinica pod imenom urednika, dok se unosi za pojedinačne članke pozivaju na cjelokupnu knjigu. Imena autora u bibliografiji navode se u potpunosti. Svaka bibliografska jedinica mora sadržavati sve sljedeće elemente, u datom redoslijedu i uz poštovanje pravila interpunkcije: Primjeri Knjiga Hoolbruke, Richard (1998), Završiti rat, Šahimpašić, Sarajevo Članak u časopisu Karčić, Hamza (2013), ˝Diplomatske posjete Alije Izetbegovića Sjedinjenim Američkim Državama 1991-1995˝, Godišnjak BZK “Preporod”, 339-346 Članak u zborniku radova Sokol, Anida (2019), ˝BiH’s Wartime Foreign Policy: Lobbying for Peace and Lifting the Arms Embargo˝, u: Hasić, Jasmin, Dženeta Karabegović, Bosnia and Herzegovina’s forigen policy since independence: New Perspectives on South-East Europe, Palgrave Macmillan, 23-43. Rad sa dva ili više autora Hoskins, A., & OʹLoughlin, B. (2007). Television and Terror: Conflicting Times and the Crisis of News Discourse. New York: Palgrave MacMillan. Internet https://stav.ba/vijest/muhamed-sacirbey-ja-znam-da-predsjednik-izetbegovic- nikad-nije-izdao/85 (Pristupljeno: 20.7.2023.) Časopisi u novinama i magazinima Semenak, S. (1995, December 28). Feeling Right at Home: Government Residence Eschews Traditional Rules. Montreal Gazette, p. A4. Driedger, S. D. (1998, April 20). After Divorce. Maclean's, 111(16), 38-43. Youtube video Čavalić, A. (7. marta 2026.). Životni standard u padu, penzioneri će platiti najveću cijenu. Youtube. https://www.youtube.com/watch?v=YT-m_bm6qxo Redakcija Prof. dr. Emir Hadžikadunić, Prof. dr. Marko Atila Hoare Prof. dr. Kenan Dautović Prof. dr. Ehlimana Spahić Prof. dr. Dževada Garić Prof. dr. Admir Mulaosmanović Prof. dr. Mirela Imširović Prof. dr. Behcet Loklar Prof. dr. Admir Čavalić Prof. dr. Ajdin Huseinspahić Urednik Admir Lisica, MA
Najava međunarodne naučne konferencije i poziv za dostavu prijava
Centar za geopolitička istraživanja – Geopol organizira Međunarodnu naučnu konferenciju “Diplomatija Bosne i Hercegovine: razvojni put, vanjskopolitički kurs i geopolitičke implikacije”. Konferencija će biti održana u Sarajevu, 22. maja 2026. godine, simbolično na godišnjicu prijema Bosne i Hercegovine u UN 1992. godine. Cilj konferencije je da okupi relevantne istraživače koji će pokušati odgovoriti na sljedeća pitanja: -Kako i na koji način je tekao razvojni put bosanskohercegovačke diplomatije? -Sa kojim akterima Bosna i Hercegovina uspostavlja početne diplomatske odnose? -Na koji način je kreirana diplomatska mreža izvan Bosne i Hercegovine? -Da li vanjskopolitički kurs ostaje isti ili doživljava određene modifikacije u periodu od 1992. do 2026. godine? -Da li je diversifikacija vanjske politike Bosne i Hercegovine nužnost uslijed geopolitičkih izazova današnjice? -Koliko vanjski akteri utječu na vanjskopolitički put Bosne i Hercegovine? -Odnos sa susjednim državama? -Euroatlanska vanjskopolitička perspektiva Bosne i Hercegovine? -Uloga dijaspore u vanjskopolitičkim procesima? -Mjesto Bosne i Hercegovine u geopolitici? -Geoekonomija i Bosna i Hercegovina? Ovo su neka od pitanja na koje će kroz svoja izlaganja i kasnije dostavljene radove odgovoriti stručnjaci iz oblasti međunarodnih odnosa, geopolitike, geoekonomije, sigurnosti, historije, prava i srodnih oblasti. Prijavu na naučnu konferenciju sa naslovom teme i sažetkom potrebno je poslati na adresu konferencija@geopol.ba isključivo na prijavnom obrascu koji možete skinuti u nastavku, a do 22. aprila 2026. godine. Prijavni obrazac Učesnici će kompletiranu agentu potonje konferencije zaprimiti najkasnije do 5. maja 2026. godine. Cjelovite radove potrebno je poslati na e-mail konferencija@geopol.ba do 1. septembra 2026. godine.
GEOPOL organizirao konferenciju: “Geopolitičke promjene i pozicija Bošnjaka na Zapadnom Balkanu”
Centar za geopolitička istraživanja Geopol juče je u Sarajevu organizovao konferenciju pod nazivom „Geopolitičke promjene i pozicija Bošnjaka na Zapadnom Balkanu“. Konferenciju je otvorio direktor Admir Lisica , a nakon toga su uslijedila izlaganja Kenane Strujić – Harbić, iz Skupštine Crne Gore, Ahmedina Škrijelja, iz Skupštine Srbije, te bošnjačkog političara iz Sjeverne Makedonije Dželala Hodžića. Nakon završeta oficijalnog dijela, diskusiju je započeo potpredsjednik Skupštine Crne Gore gospodin Mirsad Nurković. Konferencija je još jednom potvrdila da se pitanje položaja Bošnjaka na Zapadnom Balkanu ne može posmatrati izolovano od šireg geopolitičkog konteksta. Konferencija je okupila brojne predstavnike akademske zajednice, političkog života i medija, a fokus diskusije bio je na savremenim geopolitičkim kretanjima i njihovom uticaju na položaj Bošnjaka u državama Zapadnog Balkana. Učesnici su se usaglasili da su jačanje međusobne saradnje, institucionalna borba za ravnopravnost i dosljedno zagovaranje evropskih i euroatlantskih integracija ključni pravci djelovanja u vremenu ubrzanih globalnih promjena. Poseban akcenat stavljen je na potrebu kontinuiranog dijaloga između političkih i društvenih aktera iz različitih država regiona, kako bi se artikulisali zajednički interesi i usaglasile strategije budućeg djelovanja. Istaknuto je da Bošnjaci, bez obzira na to u kojoj državi žive, moraju proaktivno graditi svoje političke, kulturne i institucionalne kapacitete, oslanjajući se na Bosnu i Hercegovinu kao matičnu državu, ali i na principe demokratije, vladavine prava i regionalne stabilnosti.
Najava konferencije: “Geopolitičke promjene i pozicija Bošnjaka na Zapadnom Balkanu”
Centar za geopolitička istraživanja – Geopol najavljuje konferenciju “Geopolitičke promjene i pozicija Bošnjaka na Zapadnom Balkanu”. Na konferenciji će govoriti politički predstavnici Bošnjaka iz regiona, uz diskusiju sa predstanicima akademske zajednice, medija, svijeta biznisa i politike. Konferencije će biti održana u Sarajevu 21. februara 2026. godine. Uskoro više detalja.
KRUG 99: Izlaganje Admira Lisice, direktora Geopol-a
Admir Lisica, direktor Centra za geopolitička istraživanja – Geopol i doktorant na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu, na poziv predsjednika Asocijacije nazavisnih intelektualaca KRUG 99 gospodina Adila Kulenovića, održao je predavanje na temu: “Rušenje ili prekompozicija internacionalnih odnosa – pozicija Bosne i Hercegovine” U nastavku možete pročitati sažetak njegovog izlaganja i pogledati potonje na prilpženom video linku: Admir Lisica, Krug 99, 25.1.2026. Aktuelni geopolitički trenutak kojem svjedočimo ukazuje da su promjene u internacionalnim odnosima realnost koja nas očekuje u predstojećem periodu. Promjene koje se dešavaju veoma brzo, ukazju nam na to da je prekompozicija u odnosima nešto što se čini neizbiježnim u ovom trenutku. Eklatantan primjer kreiranja distinkcije u odnosima dojučerašnjih čvrstih partnera jeste odnos na relaciji SAD i Evropa. Za razumijevanje aktuelnog američkog odnosa prema svojim najznačajnijim saveznicima potrebno je pojasniti nekoliko prijelomnih historijskih trenutaka koji su američkoj politici omogućili kreiranje dinamike odnosa po vlastitim željama. Prema mišljenju britanskog diplomate i autora Roberta Coopera, imperijalni instinkti kod evropskih zemalja su mrtvi, što je utjecalo na razvijanje evropske ovisnosti o volji SAD-a. Međusobna netrpeljivost država unutar Evrope, izazvana velikim ratovima, utjecala je na njihovu razjedinjenost, što su SAD znalački iskoristile u smjeru ostvarenja vlastitih vanjskopolitičkih ciljeva. Ulazak SAD-a u Prvi svjetski rat kasne 1917. godine donio je državama pripadnicama Antante pobjedu, a SAD prednost nad evropskim državama, koja nije uravnotežena do danas. Stoga je odluka tadašnjeg američkog predsjednika Wilsona da SAD uđu u rat, u geopolitičkom smislu, bila vizionarska. Na sličan je način američka strana postupila i u Drugom svjetskom ratu, kada se pridružuje Saveznicima nakon objave rata Japanu. Hladnoratovska era ili bipolarni sistem odnosa nakon Drugog svjetskog rata, pa sve do pada Željezne zavjese, omogućili su SAD-u uspostavljanje američke liberalne hegemonije i američkog intervencionizma. Time je oblikovana njihova vanjska politika, koja im je, u konačnici, omogućila primat u odnosima sa evropskim partnerima. Oko 400.000 američkih vojnika predstavljalo je „sigurnosni kišobran“ za Evropljane tokom Hladnog rata, a ta brojka smanjena je početkom 1990-ih, ali su američke trupe ostale prisutne u evropskim bazama. Odnos SAD–Evropa od 1990-ih do danas izgleda poprilično konzistentan zahvaljujući američkim nametanjima i evropskim pristancima. Potvrda ovoj tezi može se uvidjeti u nekoliko ključnih međusobnih odnosa, koji su ispoštovani s evropske, ali ne i američke strane. Protokol u Kyotu, s ciljem smanjenja štetnih emisija, potpisale su evropske države, a SAD je to odbio, navodeći da bi takva odluka proizvela značajne gubitke za njihovu ekonomiju. Drugi primjer nesrazmjera u odnosima jeste formiranje „Međunarodnog krivičnog suda“, definiranog „Rimskim statutom“ iz 2002. godine. Prvobitno, SAD je prihvatio ovaj ugovor pod administracijom Clintona, dok je njegov nasljednik Bush ovu odluku poništio. Evropski partneri nisu ništa ozbiljnije učinili po pitanju promjene mišljenja američkih saveznika prema ovim, ali i drugim sličnim pitanjima u kojem je SAD imao drugačije viđenje od svojih saveznika. U toj partiji šaha, Evropa/EU bude često suptilno poražena, što je bilo osjetno i tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu, kada dolazi do promjene cjelokupnog ratnog toka nakon 1993. godine, kada se SAD uključuje u rješavanje sukoba. Uzmemo li u obzir pregovore vođene u Lisabonu ili Ženevi te kasnije u Vašingtonu i Daytonu, lahko je spoznati razliku u kontekstu američke aktivnosti u odnosu na evropsku pasivnost. Čini se da Evropa ni danas ne može riješiti velike geopolitičke izazove bez američke intervencije, što potvrđuje dugotrajna ruska agresija na Ukrajinu. SAD su svjesne svoje superiornosti, što Trump demonstrira maksimalnim pritiskom na evropske partnere, od kojih je isposlovao u Hagu 5 % izdvajanja za odbranu, a ranije ekonomske sankcije Rusiji, koje su njemačkoj ekonomiji, čija je industrija ovisna o jeftinim ruskim energentima, napravile ozbiljne probleme. Ova činjenica ne ugrožava Trumpa, već građane Njemačke, koji prema Wolfgangu Munchau, geopolitičkom analitičaru, novinaru i autoru njemačko-britanskog porijekla, dovodi do urušavanja njemačke ekonomije. Znajući koliko je značajan dio Evrope povezan s Njemačkom, jasno je da se njemački problem neće zadržati samo unutar Njemačke. Šta možemo zaključiti? Jednostavno, Evropa više od jednog stoljeća nije smogla snage da SAD-u kaže „NE“ niti je uspjela da samostalno brine o svojim sigurnosnim izazovima. Prepuštanje inicijative SAD-u, koje vješto koriste svoju poziciju jedine svjetske supersile, u evropskoj diplomatiji dovelo je do uvjerenja da se odluke SAD ne propituju, već im se pokorava. Sada, kada je Trump otišao nekoliko koraka više od očekivanog i za najpopustljivije, dogodio se Grenland, koji će, očigledno, biti ispit za evropsku zrelost, koja, ukoliko povuče korisne diplomatske poteze, može pokazati svojim najvažnijim saveznicima da su ravnopravni partneri, a ne nijemi posmatrači. Ukoliko evropska diplomatija posustane u kontekstu Grenlanda, SAD, tačnije Trumpova administracija, neće imati razlog za redefiniranje odnosa u narednom periodu, već će i u kontekstu drugih pitanja nastojati da se nametne kao evropski tutor, a ne partner. Važan putokaz za razumijevanje budućih međunarodnih odnosa, ali i za smjer u kojem treba ići Bosna i Hercegovina, jeste prošlosedmični globalni forum održan u švicarskom Davosu. Ovaj veoma važni skup na kojem učestvuju diplomate, biznismeni, intelektualci i lobisti, svake godine predstavlja veoma važno mjesto susreta „velikih“, „srednjih“ i „malih“, koji traže priliku za ostvarivanje ekonomskih, ali i geopolitičkih ciljeva. Dinamika na Forumu u Davosu često ovisi od globalnih kretanja, ali je jasno da svake godine u planinskom švicarskom gradiću borave policy makeri današnjice. Nije bilo teško predvidjeti da će ovogodišnji Svjetski ekonomski forum biti izuzetno važan događaj, na kojem će se govoriti o ključnim pitanjima današnjice. Trumpova vanjska politika i pritisak na evropske „partnere“ u kontekstu pitanja Grenlanda nametali su se kao najvažnija tema, ali je ipak prijelomni trenutak ovogodišnjeg susreta u Davosu bio govor kanadskog premijera Marka Carneya, koji je jednostavnim jezikom pojasnio aktuelne geopolitičke procese koji se odvijaju, uz perpetuiranje stava da je stari poredak došao do svog vrhunca te da zbog toga ne treba žaliti, a što je ujedno poziv svim ostalim akterima da se pripreme za nadolazeće promjene u međunarodnim odnosima. Dvije ključne rečenice u govoru Carneya svojevrstan su poziv za promišljanje i unutar Bosne i Hercegovine. U prvom redu, njegovo podsjećanje na Tukidita koji je istakao da „jaki čine ono što mogu, a slabi trpe ono što moraju“. Po nas možda i važnija rečenica jeste njegova konstatacija da
Geopol u medijima
Pobjeda – CG Danas – SRB CIVIL – SMKD Hayat Slobodna Bosna Dnevni Avaz Politicki.ba Odgovor Klix
GEOPOL: Croatian lobbyists are trying to use Islamophobia as a means to achieve a third entity
The statements of Croatian lobbyist Max Primorac at the hearing of the House of Representatives Committee on Foreign Affairs confirm that the growth of Christian extremism is conducive to the spread of Islamophobia and the creation of a narrative in which Bosniaks are presented as an undesirable factor in Europe. Primorac described Bosnia as a “failed state” and made claims of discrimination against Croats and the need to create a third entity and abolish the Office of the High Representative. Such statements, which are unfounded and do not correspond to the truth, simplify the complex political and social situation in Bosnia and Herzegovina and can further deepen ethnic divisions. The rise of right-wing narratives in Europe and rhetoric that legitimizes Islamophobia as a means of achieving a third entity are dangerous for relations within Bosnia and Herzegovina. Such claims, packaged in political rhetoric and ethnic generalizations, not only misrepresent the complexity of the situation in Bosnia and Herzegovina, but also further fuel divisions, deny the principles of unity and multiethnic coexistence, and can contribute to the destabilization of the political and social climate. As a reminder, Bosnia and Herzegovina inherits a thousand-year-old state heritage, where it built its path as a Banovina, a Kingdom, an integral part of the Ottoman Empire and Austria-Hungary, an equal republic within Yugoslavia, and ultimately today again as an independent state in which all its citizens have equality, regardless of national or religious affiliation. Proof of this is the moral and ethical attitude of Bosniak Muslims, who are subject to segregation and dehumanization by extremists such as Primorac. Namely, in Sarajevo, which is often the subject of “questioning”, there are busts of Pope John Paul II and Mother Teresa, Christian buildings were not desecrated and demolished during the aggression against Bosnia and Herzegovina, while Serbian and Croatian military and paramilitary formations destroyed hundreds of mosques and other religious buildings. Primorac, Zovko, and other extremists who are trying to impute radicalism to the Muslims in Bosnia and Herzegovina, while perpetuating the unfounded thesis that Croats are endangered, do not mean well for Bosnia and Herzegovina, nor for the Croats in it, because they are trying to transform them from a political factor into an endangered minority, which does not correspond to the factual situation. Stability in the region cannot be achieved through unilateral solutions or ethnically motivated divisions, but through the cooperation of all communities and international partners. We hail all relevant domestic and international actors to reject attempts to instrumentalize ethnic tensions and not to accept narratives that legitimize separatism, discrimination and prejudice. Instead, it is necessary to renew dialogue, maintain institutional cohesion and work on strengthening Bosnia and Herzegovina's Euro-Atlantic path, which will benefit all citizens of Bosnia and Herzegovina. The Center for Geopolitical Research – GEOPOL calls on irresponsible individuals to stop working on creating interethnic and interreligious tensions, which aim to create pressure on Bosniaks, due to the fact that they are a political factor, without which more important decisions cannot be made in the end!
GEOPOL: Hrvatski lobisti nastoje koristiti islamofobiju kao sredstvo za ostvarivanje trećeg entiteta
Izjave hrvatskog lobiste Maxa Primorca na saslušanju Odbora Zastupničkog doma za vanjske poslove potvrđuju da rast kršćanskog ekstremizma pogoduje širenju islamofobije, te kreiranju narativa u kojem se Bošnjaci predstavljaju kao nepoželjan faktor u Evropi. Primorac je opisao Bosnu kao „propalu državu“ i iznio tvrdnje o diskriminaciji Hrvata te potrebi za stvaranjem trećeg entiteta i ukidanjem Ureda visokog predstavnika. Ovakve izjave, koje su neutemeljenje i ne odgovaraju istini, pojednostavljuju kompleksnu političku i društvenu situaciju u Bosni i Hercegovini te mogu dodatno produbiti etničke podjele. Rast desničarskih narativa u Evropi i retorika koja legitimira islamofobiju kao sredstvo na putu do ostvarivanja trećeg entiteta, opasni su za odnose unutar Bosne i Hercegovine. Takve tvrdnje upakovane u političku retoriku i etničku generalizaciju ne samo da pogrešno predstavljaju složenost situacije u Bosni i Hercegovini, nego i dodatno podstiču podjele, negiraju principe zajedništva i multietničkog suživota, te mogu doprinijeti destabilizaciji političke i društvene klime. Podsjećanja radi, Bosna i Hercegovina baštini hiljadugodišnje državno naslijeđe, gdje je svoj put gradila kao Banovina, Kraljevina, sastavni dio Osmanskog carstva i Austro-Ugarske, ravnopravna republika unutar Jugoslavije, te u konačnici danas ponovo kao nezavisna država u kojoj ravnopravnost imaju svi njeni građani bez obzira na nacionalnu ili vjersku pripadnost. Dokaz tome jeste moralan i etičan odnos Bošnjaka muslimana koji su predmet segregacije i dehumaniziranja od strane ekstremista poput Primorca. Naime, u Sarajevu, koje je često predmet “propitivanja” postoje biste pape Ivana Pavla II i Majke Tereze, kršćanski objekti tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu nisu skrnavljeni i rušeni, dok su srpske i hrvatske vojne i paravojne formacije uništile više stotina džamija i drugih vjerskih objekata. Primorac, Zovko, te drugi ekstremisti koji nastoje imputirati muslimanima u Bosni i Hercegovini radikalizam, uz perpetuiranje neutemeljene teze o ugroženosti Hrvata, ne misle dobro Bosni i Hercegovini, niti Hrvatima u njoj, jer ih od političkog faktora nastoje pretvoiriti u ugroženu manjinu, što ne odgovara činjeničnom stanju. Stabilnost regije ne može se postići unilateralnim rješenjima niti etnički motiviranim podjelama, već kroz saradnju svih zajednica i međunarodnih partnera. Pozivamo relevantne domaće i međunarodne aktere da odbace pokušaje instrumentaliziranja etničkih tenzija i ne prihvataju narative koji legitimiziraju separatizam, diskriminaciju i predrasude. Umjesto toga, nužno je obnoviti dijalog, održati institucionalnu koheziju i raditi na jačanju euroatlanskog puta Bosne i Hercegovine, od kojeg će benefite imati svi građani Bosne i Hercegovine. Centar za geopolitička istraživanja – GEOPOL poziva neodgovorne pojedince da prestanu raditi na kreiranju međunacionalnih i međuvjerskih tenzija, a koje imaju za cilj kreirati pritisak na Bošnjake, a radi činjenice da su oni politički faktor, bez kojeg se bitnije odluke ipak u konačnici ne mogu donositi!