Geopol in media: Bosnia and Herzegovina Faces a Diplomatic Test with Hungary’s New Government
As Hungary enters a post-Orbán political era, Bosnia and Herzegovina is being urged to move quickly—or risk falling behind. At a panel hosted by the Center for Geopolitical Studies (GEOPOL), analysts and former diplomats warned that Sarajevo must abandon its reactive posture and engage early with Budapest’s incoming leadership. The discussion, titled “Bosnia and Herzegovina and Hungary in the Post-Orbán Era,” framed the moment less as a rupture and more as a strategic opening. Ovaj članak dostupan je i na bosanskom jeziku Prof. Sead Turčalo, Dean of the Faculty of Political Science in Sarajevo, described Hungary’s political shift not as a dramatic ideological break, but as a recalibration within the same broad camp. “This wasn’t a liberal revolution,” he said, referring to the rise of Peter Magyar following the decline of Viktor Orbán. “What we’re seeing is a conservative normalization—Magyar comes from within those very circles.” From Passive Observer to Active Player For Turčalo, the real issue lies closer to home. Bosnia and Herzegovina, he argued, failed to counter the parallel diplomatic channels cultivated between Budapest and Republika Srpska during Orbán’s tenure—while simultaneously viewing Hungary primarily through the lens of EU integration. “That was a strategic blind spot,” he noted. “We now have a narrow window to reposition ourselves.” His message was direct: Sarajevo must establish contact with Hungary’s new government even before it is formally in place. Delay, he warned, could leave the country once again reacting rather than shaping events. Admir Lisica, director of GEOPOL, struck a similar tone—arguing that future relations will depend less on Budapest and more on Bosnia and Herzegovina’s own initiative. “The key is to set the agenda, not chase it,” he said, outlining potential avenues of cooperation ranging from academia and education to media and political networks. GEOPOL, he added, has already drafted a preliminary framework for engagement. At the top of that list is a contentious demand: the closure of the Hungarian intelligence outpost in Banja Luka, which panelists described as a legacy instrument of Orbán-era ties with Milorad Dodik. “Hungary doesn’t have to be an adversary,” Lisica said. “But whether it becomes a partner depends on us.” Rethinking Power—and Perception Prof. Emir Hadžikadunić, a former diplomat, broadened the lens. Bosnia and Herzegovina, he argued, still struggles to act as a subject in international relations—too often cast instead as an object shaped by others. Part of that, he suggested, stems from internal political constraints. But part also reflects a deeper mindset—an expectation of external protection that limits strategic autonomy. He framed Hungary’s political transition as carrying wider geopolitical implications, particularly for transatlantic relations. “This could mark a significant setback for American interventionism,” he said, pointing to what he described as a failed attempt to influence electoral dynamics in Europe. “Hungarians have shown they are not easily swayed—even by the administration of Donald Trump.” At the same time, Hadžikadunić pointed to pragmatic pathways forward. Hungary’s emerging political actors, including the Tisza movement, occupy ideological terrain familiar to several Bosnian parties aligned with the European People’s Party—opening the door for structured political engagement. Where Diplomacy Actually Happens For Fuad Đidić, the shift runs deeper than electoral outcomes. Modern diplomacy, he argued, is no longer anchored solely in ministries and embassies—but increasingly shaped in think tanks and ideological hubs. “The real conversations are happening elsewhere,” he said, citing institutions such as the Danube Institute in Budapest and the Valdai Club in Moscow. “That’s where narratives are built—and where influence is exercised.” Bosnia and Herzegovina, he suggested, has been slow to recognize this shift. The panel, attended by diplomats, lawmakers, academics, and students, underscored a broader point: Hungary’s political transition may be unfolding in Budapest—but its implications will be felt across the region. For Bosnia and Herzegovina, the question is no longer whether to engage—but how quickly, and on whose terms. Odgovor.ba
Geopol održao panel diskusiju “Bosna i Hercegovina i Mađarska u post-Orbanovo doba”
Centar za geopolitička istraživanja – Geopol organizirao je panel-diskusiju „Bosna i Hercegovina i Mađarska u post-Orbanovo doba“. Na panel-diskusiji govorili su prof. dr. Sead Turčalo, dekan Fakulteta političkih nauka u Sarajevu, prof. dr. Emir Hadžikadunić, univerzitetski profesor i bivši diplomata, Fuad Đidić, bivši diplomata i publicista, te Admir Lisica, direktor Centra za geopolitička istraživanja – Geopol, dok je moderator bila Larisa Omerčić, novinarka portala Odgovor.ba. Turčalo se, između ostalog, osvrnuo na svoju prošlosedmičnu posjetu Slovačkoj te na reakcije ovog mađarskog susjeda na pobjedu Petera Magyara i pad Orbanovog režima. Turčalo je naglasio kako se mađarska politika u prethodnom periodu mogla okarakterisati kao maligna te da Bosna i Hercegovina može pomoći novoj vladi Mađarske u kontekstu redefiniranja odnosa. Fokus Turčala bio je na bosanskohercegovačkoj inicijativi, uz naglasak kako u politici vrijeme znači mnogo, te da ne treba čekati da ono iscuri, već treba brzo djelovati i definirati okvire saradnje. Lisica je istakao kako saradnja između Bosne i Hercegovine i Mađarske može biti redefinirana te da je ključ u bosanskohercegovačkoj inicijativi i nametanju tema, a ne reaktivnom djelovanju, koje je često prisutno u našem javnom prostoru. On je naveo da se saradnja treba razvijati u više smjerova, kao što su akademske inicijative, obrazovna saradnja, medijska i politička, te da se i Centar za geopolitička istraživanja – Geopol odlučio da ponudi određeni početni okvir potencijalne saradnje iz bosanskohercegovačkog ugla, uz definiranje početnih koraka koji će pospješiti ove odnose. U prvom redu, ključno je gašenje mađarskog obavještajnog centra u Banja Luci koji je služio interesima Orbana i Dodika. Hadžikadunić je, kao i prethodnici, svoje obraćanje bazirao na bosanskohercegovačkoj inicijativi te aktivnom djelovanju. On je istakao kako Bosna i Hercegovina treba ulužiti napore kako se ne bi i dalje posmatrala kao objekat u međunarodnim odnosima, već prelazila u subjekat. Taj proces usporava i stav u javnosti o potrebi vanjske zaštite te aktuelno ustrojstvo države. U kontekstu odnosa s Mađarskom, Hadžikadunić smatra da prostora za saradnju ima, te da saradnja može ići u više pravaca, a jedan je i povezivanje putem političkih inicijativa desnog centra kojima pripada mađarska Tisza, s obzirom da su stranke poput SDA, HDZ-a i druge članice EPP-a. SBiH, kao stranka centra, također ima priliku na toj osnovi uspostaviti saradnju s Tiszom i novom mađarskom vladom. Đidić je potencirao na stajalištu kako se današnja diplomatija ne vodi isključivo putem ministarstva vanjskih poslova, već da su think-thank organizacije kreatori vanjskopolitičkih inicijativa, uz navođenje konkretnih primjera unutar desničarskih krugova. Ovom izuzetno važnom panelu prisustvovao je značajan broj bosanskohercegovačkih diplomata, akademskih profesora, državnih i federalnih zastupnika, medijskih predstavnika te studenata.
Centar za geopolitička istraživanja – Geopol organizira panel diskusiju na temu “Bosna i Hercegovina i Mađarska u post-Orbanovoj eri”
Centar za geopolitička istraživanja – Geopol organizira panel diskusiju na temu “Bosna i Hercegovina i Mađarska u post-Orbanovoj eri”. Cilj je javnosti ponuditi akademski odgovor predstojećeg djelovanja Bosne i Hercegovine prema Mađarskoj, a uslijed novih geopolitičkih promjena uzrokovanih promjenom dugogodišnje vlasti u Mađarskoj. Učesnici na panel diskusiji su: Prof. dr. Sead Turčalo, dekan na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu, prof. dr. Emir Hadžikadunić, profesor na SSST u Sarajevu i bivši diplomata, Fuad Đidić, bivši diplomata i publicista, te Admir Lisica, direktor Centra za geopolitička istraživanja – Geopol. Moderator: Larisa Omerčić, novinarka portala !Odgovor.ba Događaj će biti upriličen u Hotelu Movenpick – Bristol, 27. 4. 2026. godine s početkom u 18h. Medijski pokrovitelj: !Odgovor.ba
Call for papers
Geopol – Journal of Geopolitics, International Relations, Geo-Economics and Security About the Journal Geopol is a peer-reviewed scholarly journal published by the Center for Geopolitical Studies – Geopol. It features original research articles in the fields of geopolitics, international relations, geo-economics, security studies, and related disciplines. The editorial board accepts only manuscripts that have not been previously published and are not currently under review by any other journal. In accordance with its aspiration to maintain an international academic character, the journal publishes articles in both Bosnian and English. The editorial board comprises distinguished Bosnian and international scholars specializing in the journal’s core fields. As Bosnia and Herzegovina currently has no comparable scientific journal dedicated exclusively to these topics, Geopol aims to establish itself as a leading and attractive publishing platform for both domestic and foreign researchers in geopolitics, international relations, geo-economics, and security studies. Aims and Scope The primary objective of Geopol is to ensure regular annual publication while building a strong reputation within academic circles, particularly through indexing in major international scholarly databases. Geopolitical analysis remains underrepresented in Bosnian-Herzegovinian public discourse relative to the complexity of contemporary global affairs. Through the consistent publication of high-quality research, the journal seeks to promote and popularize geopolitics in Bosnia and Herzegovina and the wider region. A key feature of the journal is its strong commitment to publishing articles in English. This policy facilitates the integration of Bosnian-Herzegovinian scholars into the global academic community and enhances the international visibility of Geopol. Call for Papers Geopol – Journal of Geopolitics, International Relations, Geo-Economics and Security, published by the Center for Geopolitical Studies – Geopol, invites submissions for its inaugural issue. The editorial board welcomes original manuscripts that have not been previously published and are not under consideration elsewhere. Articles may be submitted in Bosnian or English. By submitting a manuscript, authors confirm that the work is original, that all necessary permissions for copyrighted material have been secured, and that the manuscript is not under review by any other publication. Submission deadline: July 26, 2026 Manuscripts should be prepared according to the Instructions for Authors and submitted electronically in Microsoft Word format to the following e-mail address: casopis@geopol.ba Instructions for Authors and Citation Guidelines Manuscripts must include the following sections: All pages must be numbered consecutively, beginning with the title page. Page numbers should appear in the bottom right corner. The manuscript should be formatted as follows: Title and subtitle of the paper, author’s full name, institutional affiliation, address of the institution, and author’s e-mail address. Unaffiliated authors should provide their place of residence and e-mail address. Keywords and an abstract in the language of the paper are required. Citation Style (APA 7) In-text citations include the author’s surname and year of publication. When quoting directly or referring to a specific page, include the page number after a colon, e.g., (Todd, 2025: 23). If the page number is not relevant, only the surname and year are given (Todd, 2025). Works by the same author are listed chronologically. Multiple works by the same author published in the same year are distinguished by lowercase letters (e.g., 2010a, 2010b). When citing multiple chapters from the same edited volume, the book is referenced as a separate entry under the editor’s name, while individual chapters refer to the full book. Full author names are provided in the reference list. Each entry must follow this structure and punctuation: Examples Book Hoolbruke, Richard (1998). Završiti rat. Šahimpašić, Sarajevo. Journal Article Karčić, Hamza (2013). “Diplomatske posjete Alije Izetbegovića Sjedinjenim Američkim Državama 1991–1995”. Godišnjak BZK “Preporod”, 339–346. Book Chapter Sokol, Anida (2019). “BiH’s Wartime Foreign Policy: Lobbying for Peace and Lifting the Arms Embargo”. In J. Hasić & D. Karabegović (Eds.), Bosnia and Herzegovina’s Foreign Policy since Independence: New Perspectives on South-East Europe (pp. 23–43). Palgrave Macmillan. Work with Two or More Authors Hoskins, A., & O’Loughlin, B. (2007). Television and Terror: Conflicting Times and the Crisis of News Discourse. Palgrave Macmillan. Internet Source https://stav.ba/vijest/muhamed-sacirbey-ja-znam-da-predsjednik-izetbegovic-nikad-nije-izdao/85 (Accessed: 20 July 2023) Newspaper or Magazine Article Semenak, S. (1995, December 28). Feeling right at home: Government residence eschews traditional rules. Montreal Gazette, A4. Driedger, S. D. (1998, April 20). After divorce. Maclean’s, 111(16), 38–43. YouTube Video Čavalić, A. (2026, March 7). Životni standard u padu, penzioneri će platiti najveću cijenu [Video]. YouTube. https://www.youtube.com/watch?v=YT-m_bm6qxo Editorial Board Editor Admir Lisica, MA
Poziv za dostavu radova za prvi broj naučnog časopisa “GEOPOL”
Geopol – časopis za geopolitiku, međunarodne odnose, geoekonomiju i sigurnost O časopisu „Geopol“ je naučni časopis u izdanju Centra za geopolitička istraživanja – Geopol, koji objavljuje radove iz domene geopolitike, međunarodnih odnosa, geoekonomije, sigurnosti, te srodnih disciplina. Redakcija prihvata isljučivo radove koji ranije nisu nigdje objavljeni, niti one koji su eventualno u procesu recenzije u nekom drugom časopisu. Jezici časopisa su bosanski i engleski, a shodno opredjeljenju da časopis ima međunarodni naučni karakter. Članovi redakcije su relevantni domaći i strani istraživači iz polja usmjerenja časopisa „Geopol“ koji je definiran. Uzimajući u obzir da u Bosni i Hercegovini trenutno nema sličan naučni časopis čije je usmjerenje isključivo na temama koje obuhvata „Geopol“ želimo da u predstojećem periodu „Geopol“ bude privlačna platforma domaćim i stranim istraživačima geopolitike, međunarodnih odnosa, geoekonomije i sigurnosti. Cilj časopisa Glavni cilj časopisa „Geopola“ je kontinuirano godišnje objavljivanje, sa jasnim fokusom na etabliranjem potonjeg u naučnim krugovima, prije svega kroz indeksiranje u relevantne naučne baze. U bosanskohercegovačkom javnom prostoru još uvijek izostaje geopolitičko promišljanje u mjeri u kojoj to savremene okolnosti zahtijevaju, te nam je cilj da doprinesemo populariziranju geopolitike u bosanskohercegovačkom i regionalnom javnom diskursu kroz kontinuirano objavljivanje ovog časopisa. Ono što posebno ističemo kao opredjeljenje časopisa jeste spremnost za objavljivanje radova na engleskom jeziku, a u cilju povezivanja bosanskohercegovačkih istraživača sa kolegama izvan bosanskog govornog područja, te populariziranju časopisa „Geopol“ izvan Bosne i Hercegovine. Poziv za dostavu radova i upute za citiranje „Geopol“ časopis za geopolitiku, geoekonomiju, međunarodne odnose i siugrnost Centra za geopolitička istraživanja – Geopol, objavljuje poziv za dostavu radova za prvi broj naučnog časopisa. Redakcija prihvata isljučivo radove koji ranije nisu nigdje objavljeni, niti one koji su eventualno u procesu recenzije u nekom drugom časopisu. Jezici časopisa su bosanski i engleski, a shodno opredjeljenju da časopis ima međunarodni naučni karakter. Članovi redakcije su relevantni domaći i strani istraživači iz polja usmjerenja časopisa „Geopol“ koji je definiran. Uzimajući u obzir da u Bosni i Hercegovini trenutno nema sličan naučni časopis čije je usmjerenje isključivo na temama koje obuhvata „Geopol“ želimo da u predstojećem periodu „Geopol“ bude privlačna platforma domaćim i stranim istraživačima geopolitike, međunarodnih odnosa, geoekonomije i sigurnosti. Slanjem rukopisa, autorice i autori potvrđuju da je rad originalan, da su pribavljene sve neophodne dozvole za korištenje materijala zaštićenih autorskim pravima, te da rad nije u postupku razmatranja za objavu u drugoj publikaciji. Rok za dostavu radova: 26. juli 2026. godine Radovi, pripremljeni u skladu s Uputama za autore, dostavljaju se u elektronskoj formi u Microsoft Word format na e-mail: casopis@geopol.ba Upute za citiranje Upute autorima za izradu i citiranje Potrebno je da rad sadrži sljedeće dijelove: Naslovna stranica Sažetak (ukoliko je rad na bosanskom, potrebno je da sažetak bude napisan i na engleskom na kraju rada) Uvod Tekst (citiranje in-text APA 7) Zaključak Reference/bibliografija Molimo numerišite sve stranice rada, počevši od naslovne stranice. Broj stranice stavljajte u donji desni ugao. Rukopis treba biti formatiran i numerisan na sljedeći način: naslov i podnaslov rada, ime autora, afiliacija, adresa afiliacije i e-mail autora; autori koji su nezaposleni navode mjesto prebivališta i e-mail adresu; ključne riječi i sažetak na originalnom jeziku (za diskusije i članke) Citiranje Informacije o autoru citata (izvoru koji koristite) stavljaju se u zagrade i sastoje se od prezimena autora i godine izdanja, te broja stranice ispred kojeg stoji dvotačka i razmak, npr.: (Todd 2025: 23). Ako broj stranice nije bitan, navodi se samo prezime autora i godina (Todd 2025). Radovi istog autora navode se hronološki – od ranijih prema kasnijim. Ako jedan autor ima više radova objavljenih iste godine, oni se označavaju malim slovima, npr.: 2010a, 2010b, 2010c itd. Ako se citira više članaka iz iste knjige, knjiga se citira kao zasebna bibliografska jedinica pod imenom urednika, dok se unosi za pojedinačne članke pozivaju na cjelokupnu knjigu. Imena autora u bibliografiji navode se u potpunosti. Svaka bibliografska jedinica mora sadržavati sve sljedeće elemente, u datom redoslijedu i uz poštovanje pravila interpunkcije: Primjeri Knjiga Hoolbruke, Richard (1998), Završiti rat, Šahimpašić, Sarajevo Članak u časopisu Karčić, Hamza (2013), ˝Diplomatske posjete Alije Izetbegovića Sjedinjenim Američkim Državama 1991-1995˝, Godišnjak BZK “Preporod”, 339-346 Članak u zborniku radova Sokol, Anida (2019), ˝BiH’s Wartime Foreign Policy: Lobbying for Peace and Lifting the Arms Embargo˝, u: Hasić, Jasmin, Dženeta Karabegović, Bosnia and Herzegovina’s forigen policy since independence: New Perspectives on South-East Europe, Palgrave Macmillan, 23-43. Rad sa dva ili više autora Hoskins, A., & OʹLoughlin, B. (2007). Television and Terror: Conflicting Times and the Crisis of News Discourse. New York: Palgrave MacMillan. Internet https://stav.ba/vijest/muhamed-sacirbey-ja-znam-da-predsjednik-izetbegovic- nikad-nije-izdao/85 (Pristupljeno: 20.7.2023.) Časopisi u novinama i magazinima Semenak, S. (1995, December 28). Feeling Right at Home: Government Residence Eschews Traditional Rules. Montreal Gazette, p. A4. Driedger, S. D. (1998, April 20). After Divorce. Maclean's, 111(16), 38-43. Youtube video Čavalić, A. (7. marta 2026.). Životni standard u padu, penzioneri će platiti najveću cijenu. Youtube. https://www.youtube.com/watch?v=YT-m_bm6qxo Redakcija Prof. dr. Emir Hadžikadunić, Prof. dr. Marko Atila Hoare Prof. dr. Kenan Dautović Prof. dr. Ehlimana Spahić Prof. dr. Dževada Garić Prof. dr. Admir Mulaosmanović Prof. dr. Mirela Imširović Prof. dr. Behcet Loklar Prof. dr. Admir Čavalić Prof. dr. Ajdin Huseinspahić Urednik Admir Lisica, MA
Najava međunarodne naučne konferencije i poziv za dostavu prijava
Centar za geopolitička istraživanja – Geopol organizira Međunarodnu naučnu konferenciju “Diplomatija Bosne i Hercegovine: razvojni put, vanjskopolitički kurs i geopolitičke implikacije”. Konferencija će biti održana u Sarajevu, 22. maja 2026. godine, simbolično na godišnjicu prijema Bosne i Hercegovine u UN 1992. godine. Cilj konferencije je da okupi relevantne istraživače koji će pokušati odgovoriti na sljedeća pitanja: -Kako i na koji način je tekao razvojni put bosanskohercegovačke diplomatije? -Sa kojim akterima Bosna i Hercegovina uspostavlja početne diplomatske odnose? -Na koji način je kreirana diplomatska mreža izvan Bosne i Hercegovine? -Da li vanjskopolitički kurs ostaje isti ili doživljava određene modifikacije u periodu od 1992. do 2026. godine? -Da li je diversifikacija vanjske politike Bosne i Hercegovine nužnost uslijed geopolitičkih izazova današnjice? -Koliko vanjski akteri utječu na vanjskopolitički put Bosne i Hercegovine? -Odnos sa susjednim državama? -Euroatlanska vanjskopolitička perspektiva Bosne i Hercegovine? -Uloga dijaspore u vanjskopolitičkim procesima? -Mjesto Bosne i Hercegovine u geopolitici? -Geoekonomija i Bosna i Hercegovina? Ovo su neka od pitanja na koje će kroz svoja izlaganja i kasnije dostavljene radove odgovoriti stručnjaci iz oblasti međunarodnih odnosa, geopolitike, geoekonomije, sigurnosti, historije, prava i srodnih oblasti. Prijavu na naučnu konferenciju sa naslovom teme i sažetkom potrebno je poslati na adresu konferencija@geopol.ba isključivo na prijavnom obrascu koji možete skinuti u nastavku, a do 22. aprila 2026. godine. Prijavni obrazac Učesnici će kompletiranu agentu potonje konferencije zaprimiti najkasnije do 5. maja 2026. godine. Cjelovite radove potrebno je poslati na e-mail konferencija@geopol.ba do 1. septembra 2026. godine.
GEOPOL organizirao konferenciju: “Geopolitičke promjene i pozicija Bošnjaka na Zapadnom Balkanu”
Centar za geopolitička istraživanja Geopol juče je u Sarajevu organizovao konferenciju pod nazivom „Geopolitičke promjene i pozicija Bošnjaka na Zapadnom Balkanu“. Konferenciju je otvorio direktor Admir Lisica , a nakon toga su uslijedila izlaganja Kenane Strujić – Harbić, iz Skupštine Crne Gore, Ahmedina Škrijelja, iz Skupštine Srbije, te bošnjačkog političara iz Sjeverne Makedonije Dželala Hodžića. Nakon završeta oficijalnog dijela, diskusiju je započeo potpredsjednik Skupštine Crne Gore gospodin Mirsad Nurković. Konferencija je još jednom potvrdila da se pitanje položaja Bošnjaka na Zapadnom Balkanu ne može posmatrati izolovano od šireg geopolitičkog konteksta. Konferencija je okupila brojne predstavnike akademske zajednice, političkog života i medija, a fokus diskusije bio je na savremenim geopolitičkim kretanjima i njihovom uticaju na položaj Bošnjaka u državama Zapadnog Balkana. Učesnici su se usaglasili da su jačanje međusobne saradnje, institucionalna borba za ravnopravnost i dosljedno zagovaranje evropskih i euroatlantskih integracija ključni pravci djelovanja u vremenu ubrzanih globalnih promjena. Poseban akcenat stavljen je na potrebu kontinuiranog dijaloga između političkih i društvenih aktera iz različitih država regiona, kako bi se artikulisali zajednički interesi i usaglasile strategije budućeg djelovanja. Istaknuto je da Bošnjaci, bez obzira na to u kojoj državi žive, moraju proaktivno graditi svoje političke, kulturne i institucionalne kapacitete, oslanjajući se na Bosnu i Hercegovinu kao matičnu državu, ali i na principe demokratije, vladavine prava i regionalne stabilnosti.
Najava konferencije: “Geopolitičke promjene i pozicija Bošnjaka na Zapadnom Balkanu”
Centar za geopolitička istraživanja – Geopol najavljuje konferenciju “Geopolitičke promjene i pozicija Bošnjaka na Zapadnom Balkanu”. Na konferenciji će govoriti politički predstavnici Bošnjaka iz regiona, uz diskusiju sa predstanicima akademske zajednice, medija, svijeta biznisa i politike. Konferencije će biti održana u Sarajevu 21. februara 2026. godine. Uskoro više detalja.
KRUG 99: Izlaganje Admira Lisice, direktora Geopol-a
Admir Lisica, direktor Centra za geopolitička istraživanja – Geopol i doktorant na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu, na poziv predsjednika Asocijacije nazavisnih intelektualaca KRUG 99 gospodina Adila Kulenovića, održao je predavanje na temu: “Rušenje ili prekompozicija internacionalnih odnosa – pozicija Bosne i Hercegovine” U nastavku možete pročitati sažetak njegovog izlaganja i pogledati potonje na prilpženom video linku: Admir Lisica, Krug 99, 25.1.2026. Aktuelni geopolitički trenutak kojem svjedočimo ukazuje da su promjene u internacionalnim odnosima realnost koja nas očekuje u predstojećem periodu. Promjene koje se dešavaju veoma brzo, ukazju nam na to da je prekompozicija u odnosima nešto što se čini neizbiježnim u ovom trenutku. Eklatantan primjer kreiranja distinkcije u odnosima dojučerašnjih čvrstih partnera jeste odnos na relaciji SAD i Evropa. Za razumijevanje aktuelnog američkog odnosa prema svojim najznačajnijim saveznicima potrebno je pojasniti nekoliko prijelomnih historijskih trenutaka koji su američkoj politici omogućili kreiranje dinamike odnosa po vlastitim željama. Prema mišljenju britanskog diplomate i autora Roberta Coopera, imperijalni instinkti kod evropskih zemalja su mrtvi, što je utjecalo na razvijanje evropske ovisnosti o volji SAD-a. Međusobna netrpeljivost država unutar Evrope, izazvana velikim ratovima, utjecala je na njihovu razjedinjenost, što su SAD znalački iskoristile u smjeru ostvarenja vlastitih vanjskopolitičkih ciljeva. Ulazak SAD-a u Prvi svjetski rat kasne 1917. godine donio je državama pripadnicama Antante pobjedu, a SAD prednost nad evropskim državama, koja nije uravnotežena do danas. Stoga je odluka tadašnjeg američkog predsjednika Wilsona da SAD uđu u rat, u geopolitičkom smislu, bila vizionarska. Na sličan je način američka strana postupila i u Drugom svjetskom ratu, kada se pridružuje Saveznicima nakon objave rata Japanu. Hladnoratovska era ili bipolarni sistem odnosa nakon Drugog svjetskog rata, pa sve do pada Željezne zavjese, omogućili su SAD-u uspostavljanje američke liberalne hegemonije i američkog intervencionizma. Time je oblikovana njihova vanjska politika, koja im je, u konačnici, omogućila primat u odnosima sa evropskim partnerima. Oko 400.000 američkih vojnika predstavljalo je „sigurnosni kišobran“ za Evropljane tokom Hladnog rata, a ta brojka smanjena je početkom 1990-ih, ali su američke trupe ostale prisutne u evropskim bazama. Odnos SAD–Evropa od 1990-ih do danas izgleda poprilično konzistentan zahvaljujući američkim nametanjima i evropskim pristancima. Potvrda ovoj tezi može se uvidjeti u nekoliko ključnih međusobnih odnosa, koji su ispoštovani s evropske, ali ne i američke strane. Protokol u Kyotu, s ciljem smanjenja štetnih emisija, potpisale su evropske države, a SAD je to odbio, navodeći da bi takva odluka proizvela značajne gubitke za njihovu ekonomiju. Drugi primjer nesrazmjera u odnosima jeste formiranje „Međunarodnog krivičnog suda“, definiranog „Rimskim statutom“ iz 2002. godine. Prvobitno, SAD je prihvatio ovaj ugovor pod administracijom Clintona, dok je njegov nasljednik Bush ovu odluku poništio. Evropski partneri nisu ništa ozbiljnije učinili po pitanju promjene mišljenja američkih saveznika prema ovim, ali i drugim sličnim pitanjima u kojem je SAD imao drugačije viđenje od svojih saveznika. U toj partiji šaha, Evropa/EU bude često suptilno poražena, što je bilo osjetno i tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu, kada dolazi do promjene cjelokupnog ratnog toka nakon 1993. godine, kada se SAD uključuje u rješavanje sukoba. Uzmemo li u obzir pregovore vođene u Lisabonu ili Ženevi te kasnije u Vašingtonu i Daytonu, lahko je spoznati razliku u kontekstu američke aktivnosti u odnosu na evropsku pasivnost. Čini se da Evropa ni danas ne može riješiti velike geopolitičke izazove bez američke intervencije, što potvrđuje dugotrajna ruska agresija na Ukrajinu. SAD su svjesne svoje superiornosti, što Trump demonstrira maksimalnim pritiskom na evropske partnere, od kojih je isposlovao u Hagu 5 % izdvajanja za odbranu, a ranije ekonomske sankcije Rusiji, koje su njemačkoj ekonomiji, čija je industrija ovisna o jeftinim ruskim energentima, napravile ozbiljne probleme. Ova činjenica ne ugrožava Trumpa, već građane Njemačke, koji prema Wolfgangu Munchau, geopolitičkom analitičaru, novinaru i autoru njemačko-britanskog porijekla, dovodi do urušavanja njemačke ekonomije. Znajući koliko je značajan dio Evrope povezan s Njemačkom, jasno je da se njemački problem neće zadržati samo unutar Njemačke. Šta možemo zaključiti? Jednostavno, Evropa više od jednog stoljeća nije smogla snage da SAD-u kaže „NE“ niti je uspjela da samostalno brine o svojim sigurnosnim izazovima. Prepuštanje inicijative SAD-u, koje vješto koriste svoju poziciju jedine svjetske supersile, u evropskoj diplomatiji dovelo je do uvjerenja da se odluke SAD ne propituju, već im se pokorava. Sada, kada je Trump otišao nekoliko koraka više od očekivanog i za najpopustljivije, dogodio se Grenland, koji će, očigledno, biti ispit za evropsku zrelost, koja, ukoliko povuče korisne diplomatske poteze, može pokazati svojim najvažnijim saveznicima da su ravnopravni partneri, a ne nijemi posmatrači. Ukoliko evropska diplomatija posustane u kontekstu Grenlanda, SAD, tačnije Trumpova administracija, neće imati razlog za redefiniranje odnosa u narednom periodu, već će i u kontekstu drugih pitanja nastojati da se nametne kao evropski tutor, a ne partner. Važan putokaz za razumijevanje budućih međunarodnih odnosa, ali i za smjer u kojem treba ići Bosna i Hercegovina, jeste prošlosedmični globalni forum održan u švicarskom Davosu. Ovaj veoma važni skup na kojem učestvuju diplomate, biznismeni, intelektualci i lobisti, svake godine predstavlja veoma važno mjesto susreta „velikih“, „srednjih“ i „malih“, koji traže priliku za ostvarivanje ekonomskih, ali i geopolitičkih ciljeva. Dinamika na Forumu u Davosu često ovisi od globalnih kretanja, ali je jasno da svake godine u planinskom švicarskom gradiću borave policy makeri današnjice. Nije bilo teško predvidjeti da će ovogodišnji Svjetski ekonomski forum biti izuzetno važan događaj, na kojem će se govoriti o ključnim pitanjima današnjice. Trumpova vanjska politika i pritisak na evropske „partnere“ u kontekstu pitanja Grenlanda nametali su se kao najvažnija tema, ali je ipak prijelomni trenutak ovogodišnjeg susreta u Davosu bio govor kanadskog premijera Marka Carneya, koji je jednostavnim jezikom pojasnio aktuelne geopolitičke procese koji se odvijaju, uz perpetuiranje stava da je stari poredak došao do svog vrhunca te da zbog toga ne treba žaliti, a što je ujedno poziv svim ostalim akterima da se pripreme za nadolazeće promjene u međunarodnim odnosima. Dvije ključne rečenice u govoru Carneya svojevrstan su poziv za promišljanje i unutar Bosne i Hercegovine. U prvom redu, njegovo podsjećanje na Tukidita koji je istakao da „jaki čine ono što mogu, a slabi trpe ono što moraju“. Po nas možda i važnija rečenica jeste njegova konstatacija da
Geopol u medijima
Pobjeda – CG Danas – SRB CIVIL – SMKD Hayat Slobodna Bosna Dnevni Avaz Politicki.ba Odgovor Klix