Intervju direktora Geopol-a za hrvatski dnevni list “Glas Slavonije”
Ako se vratimo u prošlost, lako ćemo uočiti da previranja i rivalstva na relaciji Europa – SAD traju desetljećima. Dobra objašnjenja tih odnosa daje nam knjiga “The Breaking of Nations: Order and Chaos in the 21. Century”, objavljena 2003. u izdanju Atlantic Pressa. Nama dostupuno izdanje, pod nazivom “Slom država: poredak i kaos u 21. stoljeću”, objavljeno je 2009. u Zagrebu – kaže Admir Lisica, doktorand na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu, direktor Centra za geopolitička istraživanja – Geopol, te u nastavku intervjua za GLAS SLAVONIJE dodaje: – Ovdje možemo primijetiti kako jedan iskusni diplomat, usto i Britanac, navodi europske slabosti i očitu superiornost SAD-a u više segmenata. Tradicionalni saveznici često su i suparnici, a u većini slučajeva primat i liderstvo pripisuju se SAD-u. Slično je i u aktualnim geopolitičkom trenutku, kada vidimo kako Trump ne bira način na koji će promovirati američku superiornost na račun slabosti ostalih, koje želi podčiniti sebi u svim segmentima. Odluka NATO saveza da će izdvajati više za odbranu pokazala je da je Trump taj koji nameće pravila, te da će EU i Velikoj Britaniji ostati prostora onoliko koliko zapravo Trump misli da je dobro. To nas upućuje na slabosti i dezorijentiranosti glavnih sila u Europi, u prvom redu Francuske, Njemčake i Velike Britanije. Nejedinstvo EU-a također je faktor koji Europu čini slabom u očima američkih diplomata. Primjer nerazmjernog i “inat” odnosa Budimpešte prema Bruxellesu još je jedan pokazatelj da u ovom trenutku Europa nije ta koja je sposobna rješavati velika globalna pitanja bez asistencije SAD-a. To je moguće promijeniti konsolidacijom, odlučnim stavom te manje izraženim osjećajem ovisnosti europskih država, koje SAD gledaju kao paradigmu djelovanja, ali i zaštitnika koji će rješavati njihove sigurnosne brige. O POVIJESNIM REFERENCAMA…? – U turbulentnoj sadašnjosti često nastojimo pronaći razloge u prošlim događajima, te historija/povijest mogu poslužiti za preispitivanje. U ovom trenutku bih dvadesete i tridesete godine prošloga stoljeća poistovjetio s aktualnim stanjem u segmentu rasta desnih pokreta diljem Europe, što smo imali. Naravno, usprkos aktualnim geopolitičkim previranjima i ratovima koji bukte, Europa je u nešto drukčijoj situaciji danas. Prije svega zbog postojanja NATO saveza, koji je, uza sve svoje mane, siguran kišobran i jamac da se na europskom kontinentu ne može dogoditi katastrofa poput Drugog svjetskog rata. Ono što je osjetno, sasvim sigurno jest da europske države nemaju takvu moć ni ulogu u procesima kao što je to bilo prije stotinjak godina. Čini mi se da sadašnja Europa, koja je jaka, ne iskorištava dovoljno svoje kapacitete. Čini se kako je Putin podcijenjen, te da se u europskim krugovima nije računalo da će se Rusija oduprijeti sankcijama i visokosofisticiranom naoružanju koje su Europa i SAD džentlmenski dodjeljivali Ukrajini od početka ruske invazije na Ukrajinu. Prema nedavno održanim sastancima, i ovom posljednjem Putina i Trumpa, sve je izglednija opcija da će epilog ukrajinskog rata uključivati i određene ustupke ruskoj strani, što može uključivati i priznavanje kontrole nad okupiranim teritorijama. Izgleda da Trump ne bi imao ništa protiv toga, što je suprotno stavovima EU-a i Velike Britanije. Da nismo naučili ništa iz prethodnih povijesnih procesa, dokaz je i podcjenjivanje Rusije, koja je od nepoželjnog gosta ponovo vraćena za stol. To je realpolitika, ona nije onakva kako bismo je mi željeli poimati, nego onakva kako odgovara stanju na terenu. Povjerenje u sebe i svoje kapacitete EU i Velika Britanija mogu vratiti većim angažmanom oko Ukrajine, te uvjeravanjem Trumpa da je njihova agenda za rješenje ukrajinskog rata prihvatljivija. Prema aktualnom stanju na terenu, to potonje daleko je od realnosti. Ne treba zaboraviti koliko je Rusiji važna Ukrajina, te utjecaj na nju. O tome je još početkom devedesetih pisao Zbigniew Brzezinski u svojoj knjizi “Velika šahovska tabla”. On, naime, inzistira na tezi da “bez Ukrajine Rusija prestaje biti euroazijskim imperijem”. U tome se sagledava i cjelokupna borba Rusije da na svaki mogući način ima političku i teritorijalnu kontrolu nad Ukrajinom. O PODREĐENOM POLOŽAJU…? – Čini mi se da je Europa nesigurna u svoje kapacitete i odbrambenu sposobnost bez skrbništva SAD-a o njima. Ovakvo stanje, u kojem je SAD u superiornom položaju u odnosu prema Europi, vidljivo je još od vremena nakon završetka Drugog svjetskog rata. U kontekstu naoružavanja, Europa se složila da unutar NATO saveza prihvati Trumpove zahtjeve o povećanim izdvajanjima u tu svrhu. Što se sankcija tiče, s ove distance, jasno je da sankcije nisu postigle željeni efekat, te se ta strategija prema Rusiji pokazala nedovoljna kako bi je disciplinirala. Primjera radi, zapadne sankcije Iranu traju nekoliko desetljeća, te, iako su višestruko rigorozinije nego ono Rusiji, također ne daju još uvijek željeni efekt, što su europske države trebale imati na umu u kontekstu ovakvog pristupa Rusiji. U konačnici, usprkos ruskoj agresiji, vjerojatno nas u predstojećem razdoblju očekuje i europski mekši pristup Rusiji, gdje će se rješenja tražiti u diplomatskim okvirima. Takav epilog izvjesniji je nakon posljednjeg sastanka Putina i Trumpa. O NOVOJ PARADIGMI…? – Oni koji su kreirali liberalni sustav sada, izgleda, odustaju od takve ideje, te populariziraju nametanje nove paradigme ponašanja na globalnoj razini. Pitanje je hoće li Trump tijekom svog mandata uspjeti potpuno realizirati sve zamisli, koje se razlikuju od onoga što smo imali na sceni u prethodnom razdoblju. Ono što se nameće kao realnost jest multipolarnost i nužnost diversifikacije vanjske politike, posebno za manje države. Epilog rata u Ukrajini te posljedice genocida u Gazi i indolentnost prema zločinima koje čini Izrael sigurno će promijeniti neke stvari. Tektonska pomicanja na međunarodnoj razini su vidljiva. Uloge nekih država postaju važnije nego prije, tu svakako vrijedi spomenuti Saudijsku Arabiju, Tursku, pa i Azerbajdžan, geopolitičke stožere koji će imati važnu ulogu u nadolazećenim procesima. Usto, te države poprilično dobro surađuju i s novom američkom administracijom, što povećava njihovu relevantnost na globalnom planu. O ODNOSIMA U REGIJI…? – U interesantnoj studiji “Nacionalnost muslimana”, objavljenoj sada već davne 1981. godine u Rijeci, autor Kasim Suljević ističe kako je geopolitički položaj Bosne i Hercegovine pogodovao tome da ona bude geopolitički objekt. On dalje ističe kako Bosna i Hercegovina zbog geopolitičkog položaja i smještaja biva u fokusu međunarodne diplomacije. Velik utjecaj na Bosnu i Hercegovinu kroz povijest imale
Nova knjiga u izdanju Geopol-a: “Vašingtonski sporazum: konsocijacija ili kontinuitet podjela”
Knjiga “Vašingtonski sporazum: konsocijacija ili kontinuitet podjela” autora Ermina Veličanina, uglednog advokata, doktoranta na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu, te člana UO Geopol-a nova je publikacija u sklopu izdavačke djelatnosti Geopol-a. Recenzije: Dr. Admir Čavalić i Admir Lisica, MA Urednik: Omer Merzić, MA Lektorica: Azra Crnčalo – Lisica, MA Knjigu možete naručiti putem e-maila: info@geopol.ba ili geopolcentar@gmail.com
GEOPOL: Važno je da bošnjački politički predstavnici pošalju poruku podrške Bošnjacima Sandžaka
U gotovo svim većim geopolitičkim potresima uključujući Berlinski kongres, Prvi svjetski rat, te period agresije na Bosnu i Hercegovinu, Sandžak je bio geopolitički vezan za Bosnu i Hercegovinu, što je slučaj i danas. Bošnjaci predstavljaju većinski dio stanovništva u Sandžaku, te shodno tome Sarajevo kao politički, društveni i kulturni centar Bošnjaka, mora biti zainteresiran za događaje na ovom području. Prema posljednjem Popisu stanovništva u Srbiji živi 153.801 Bošnjaka, od čega većina upravo u Sandžaku. Prtpostavlja se da je taj broj čak i veći, a shodno migracionim kretanjima, te populacijskom rastu najvećeg sandžakog grada Novog Pazara. Još od tragedije u Novom Sadu, protesti širom Srbije ukazuju na nezadovoljstvo građana aktuelnim društveno-političkim stanjem u Srbiji, te vladajućom elitom koju predvodi Aleksandar Vučić i njegova stranka SNS. U aktuelnom trenutku, studentski protesti u Srbiji se lome preko leđa Bošnjaka u Sandžaku, čemu smo svjedočili prethodnih dana na ulicama u Novom Pazaru, kada su policijske strukture pod komandom vladajućeg SNS-a, upotrijebili silu protiv svojih sugrađana Bošnjaka. Vladajuća elita u Srbiji svojim dobro uigranim metodama od protesta u Novom Pazaru pokušava napraviti nacionalno pitanje s ciljem podizanja međunacionalnih tenzija i netrpeljivostima prema Bošnjacima, a koje prethodno sami izazivaju slanjem stranačkih batinaša, onih ljudi sa čarapama na glavi koji su prethodno nasilno izbacili studente sa Univerziteta u Novom Pazaru. Danas svi vladini mediji i predstavnici vlasti na sav glas bruje kako je nasilnim protestima u Novom Pazaru ugrožena Srbija, a vladajući režim je tu da brani Srbiju. A šta ćemo sa stranačkim batinašima, ko njih šalje da matretira bošnjačku djecu u Sandžaku? Kome su oni odgovorni i da li zakon važi i za njim? Puno je pitanja bez odgovora koji jasno i nedvosmisleno diskredituju vlast u Srbiji. Uzimajući u obzir da u Sandžaku živi preko 150. 000 Bošnjaka, koji su porodično, poslovno, prijateljski, ali i politički vezani sa Bosnom i Hercegovinom, nužno je u ovom trenutku zainteresirati bosanskohercegovačku javnost sa problemima koji kontinuirano opterećuju Sandžak i Bošnjake. Bošnjački politički predstavnici i njihove političke organizacije sa sjedištem u glavnom gradu Bosne i Hercegovine Sarajevu, moraju konačno aktivnije voditi brigu o svojim sunarodnjacima u Sandžaku, te se jasno deklarirati sa porukama istinske podrške usmjerene prema Bošnjacima. Važno je da bošnjački politički predstavnici pošalju poruku Bošnjacima Sandžaka da u ovim turbulentnim trenucima nisu sami, posebno ako uzmemo u obzir događaje iz bliske historije kada je režim Slobodana Miloševića devedesetih godina prošlog stoljeća vršio torture i političke progone nada sandžačkim Bošnjacima.
U Sarajevu i Konjicu promovirana knjiga “Kako je Izrael okupirao i zauzeo palestinsku teritoriju: najdugovječniji savremeni sukob”
U Sarajevu i Konjicu promovirana knjiga “Kako je Izrael okupirao i zauzeo palestinsku teritoriju: najdugovječniji savremeni sukob”, autora Haruna Nuhanovića, saradnika Centra za geopolitička istraživanja – Geopol. Na promocijama su govorili autor Harun Nuhanović, vojno-sigurnosni analitičar Geopol-a Nedžad Ahatović, geopolitički analitičar Osman Softić, saradnik Geopol-a Semir Sejfović, te predsjednik UO i direktor Geopol-a Mustafa Gradaščević i Admir Lisica. Promocijama je prisustvovao značajan broj posjetilaca, što potvrđuje interes za temom koja je tematizirana u okviru izdavačke djelatnosti Geopola-a Detaljnije o promocijama na sljedećim linkovima: Konjic Sarajevo https://www.klix.ba/vijesti/bih/knjiga-kako-je-izrael-zauzeo-palestinsku-teritoriju-otkriva-korijene-najdugovjecnijeg-savremenog-sukoba/250722012
Hayat TV: Nuhanović o novom izdavačkom projektu Geopol-a
Harun Nuhanović, novinar Hayat.ba portala i saradnik Centra za geopolitička istraživanja – Geopol, u emisiji “DDBiH” na Hayat TV, predstavio je svoju autorsku knjigu ”Kako je Izrael okupirao palestinsku teritoriju: Najdugovječniji savremeni sukob”, koja je objavljena u sklopu izdavačke djelatnosti Centra za geopolitička istraživanja – Geopol. U nastavku video gostovanja:
Nova knjiga u izdanju Geopol-a: „Kako je Izrael okupirao i zauzeo palestinsku teritoriju: Najdugovječniji savremeni sukob“
Centar za geopolitička istraživanja – Geopol objavio je novu naučnu publikaciju u sklopu svoje izdavačke djelatnosti pod nazivom „Kako je Izrael okupirao i zauzeo palestinsku teritoriju: Najdugovječniji savremeni sukob“. Autor ove publikacije je magistar međunarodnih odnosa i novinar Hayat TV Harun Nuhanović, koji je ujedno i saradnik Centra za geopolitička istraživanja – Geopol. Recenzenti potonje publikacije su doc. dr. Jahja Muhasilović i magistar Osman Softić, dok je urednik Admir Lisica. Prema riječima aktera koji su u prethodnih godinu dana aktivno radili na ovoj publikaciji, riječ je o djelu koje sadrži kredibilan broj izvor, koji su značajno oblikovali sadržaj knjige. Također, recenzenti i urednik su suglasni da knjiga Haruna Nuhanovića „Kako je Izrael okupirao i zauzeo palestinsku teritoriju: Najdugovječniji savremeni sukob“ predstavlja vrijedan doprinos razumijevanju izuzetno složenog izraelsko-palestinskog konflikta. Na knjizi su još radili i lektorica Enisa Grabus, art studio DK, te štamparija „Dobra knjiga“ Sarajevo. Knjigu možete naručiti na e-mail: info@geopol.com ili direktno kod autora Haruna Nuhanovića, po cijeni od 30 KM. Cijena poštarine je uračunata.
Član U.O. Geopol-a Ermin Veličanin, na Radio BIR govorio o održanoj konferenciji “Geoekonomija: Šta dijaspora može uraditi”?
Član U.O. Geopol-a Ermin Veličanin, na Radio BIR govorio o održanoj konferenciji “Geoekonomija: Šta dijaspora može uraditi?”. Gostovanje možete pogledati na našem youtube kanalu:
Ljubljana: Promovisana knjiga “Bošnjaci pred izazovima globalnih političkih procesa: političko stasavanje jedne nacije”
U svečanoj atmosferi dvorane Društva Ljiljan, sinoć je održana promocija knjige Admira Lisice Bošnjaci pred izazovima globalnih političkih procesa – političko stasavanje jedne nacije, koja je na jednom mjestu okupila značajan broj članova bošnjačke zajednice u Sloveniji, kulturnih radnika, aktivista, te predstavnika diplomatskog kora. Promotor večeri bio je uvaženi historičar i predsjednik U.O. Geopol-a Mustafa Gradaščević, koji je s posebnom pažnjom predstavio rad autora Admira Lisice, direktora Geopol-a, ističući njegov značaj u očuvanju identiteta i kulturnog pamćenja bošnjačke dijaspore. Promociju je vodio Fahir Gutić, aktivista i potpredsjednik Bošnjačkog kulturnog saveza Svečani događaj otvorio je predsjednik Bošnjačkog kulturnog saveza Slovenije, gospodin Elvis Alukić, koji je izrazio zahvalnost prisutnima na dolasku, posebno ističući važnost okupljanja oko zajedničkih vrijednosti. Treće izdanje knjige “Bošnjaci pred izazovima globalnih političkih procesa: političko stasavanje jedne nacije” objavljeno je u okviru izdavačke djelatnosti Centra za geopolitička istraživanja – Geopol.
U Sarajevu održana velika konferencija “Geoekonomija: Šta dijaspora može uraditi?”
Centar za geopolitička istraživanja – Geopol 5. aprila 2025. godine je u Sarajevu organizirao konferenciju “Geoekonomija: Šta dijaspora može uraditi?”, a uz podršku Federalnog ministarstva raseljenih osoba i izbjeglica. Na početku konferencije obratio se Admir Lisica, direktor Centra za geopolitička istraživanja – Geopol, koji je istakao primjere dijaspornih zajednica poput irske, ukrajinske, albanske, armenske, koje su na različite načine doprinijele prosperitetu države iz koje dolaze. Također, osvrnuo se i na dijasporu Bosne i Hercegovine i njenu ulogu u periodu agresije, kada su Muhamed Šaćirbegović, Bećir Tanović i drugi bili zaslužni za prijem Bosne i Hercegovine u UN, svega dva mjeseca nakon proglašenja nezavisnosti. Shodno tome, istakao je kako i danas u dijaspori postoje oni koji mogu doprinijeti poboljšanju geopolitičke pozicije Bosne i Hercegovine. U ime Federalnog ministarstva za raseljene osobe i izbjeglice prisutnima se obratio Tarik Čengić koji je istakao ulogu ministarstva u kontekstu podrške ovakvim projektima koji imaju za cilj afirmiranje odnosa dijaspora –domovina. Čengić je naveo na koji način Ministarstvo aktivno radi na jačanju veza s dijasporom te je pozvao sve one koji se bave sličnim projektima da apliciraju na pozive koje raspisuje FMROI. Na prvom panelu učestvovali su Nermin Fazlagić, magistar ekonomije, koji govori 11 stranih jezika, a trenutno radi u halal industriji Italije, Ernad Deni Čomaga, magistar pravnih nauka i stručnjak u oblasti javnih nabavki u Njemačkoj, Ermin Veličanin, doktorant na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu i član U.O. Centra za geopolitička istraživanja – Geopol, a videolinkom iz Beča obratio se Samir Heralić, uspješni biznismen. Oni su diskutovali o načinima kako dijaspora može utjecati na geopolitičke procese s fokusom na geoekonomiju i lobiranje, uz navođenje potencijalnih smjernica. Oni su prezentirali određene ciljeve koji trebaju biti u fokusu te su se dotakli odnosa prema povratničkoj populaciji, koja treba biti prioritet države Bosne i Hercegovine i dijaspore u budućim procesima. Na drugom panelu učestvovali su predsjednik U.O. Centra za geopolitička istraživanja – Geopol Mustafa Gradaščević, vojno-sigurnosni analitičar Centra za geopolitička istraživanja – Geopol Nedžad Ahatović, medijski ekspert Semir Sejfović te profesor međunarodnih odnosa i geopolitike na Internacionalnom Univerzitetu u Sarajevu Jahja Muhasilović, prenosi Klix.ba. Ovaj panel tematizirao je sigurnost kao preduslov za ekonomska ulaganja dijaspore, uz potrebu promjene negativnih praksi u odnosima dijaspora –domovina. Oni su naveli kako aktuelna geopolitička situacija u Bosni i Hercegovini iziskuje ozbiljnost, te da pokazatelj situacije koja nije baš dobra može biti smanjen broj stranih turista, koji je osjetan zbog aktuelne političke nestabilnosti u Bosni i Hercegovini. Zaključci konferencije bazirali su se na preporuke za jedinstvenim djelovanjem faktora u dijaspori i domovini te na poziv političkim akterima koji su opredijeljeni za Bosnu i Hercegovinu, u poziciji i opoziciji, da u aktuelnom trenutku djeluju u istom smjeru i interesu države Bosne i Hercegovine, što će biti znak i dijaspori da se više uključi u procese koji se odvijaju u našoj državi. Zaključci: Konferenciji je prisustvovao značajan broj pripadnika akademske zajednice, medija te biznismena iz domovine i dijaspore.
Najava konferencije “Geoekonomija: Šta dijaspora može uraditi?”
Centar za geopolitička istraživanja – Geopol 5. aprila 2025. godine u Hotelu Spa Terme na Ilidži organizira konferenciju „Geoekonomija: Šta dijaspora može uraditi?“ Geoekonomija je naučna oblast koja se bavi multidisciplinarnim izučavanjem ekonomskog razvoja i međusobnog povezivanja regiona svijeta, kao i nacionalnih privreda. To podrazumjeva izučavanje geografskih, historijskih, političkih, pravnih, kulturnih i jezičkih karakteristika pojedinih dijelova svijeta. Shodno aktuelnom geopolitičkom trenutku koji živimo, želimo aktualizirati ovo pitanje, te pokušati pojasniti kakvu ulogu dijaspora može imati u vremenu koje je pred nama. Cilj je da na konferenciji budu prezentirane određene pozitivne priče koje bi stimulirale uspješne pojedince iz dijaspore da se uključe aktivnije u procese koji se odvijaju unutar Bosne i Hercegovine. Uz stručnjake i biznismene iz dijaspore, učešće na panelima će uzeti domaći stručnjaci s iskustvom saradnje sa pripadnicima dijaspore, ali i eksprerti iz oblasti ekonomskih nauka, te geopolitike i međunarodnih odnosa. Neka od pitanja na koje konferencija namjerava ponuditi odgovore jesu: Kako investicije dijaspore mogu poboljšati ekonomsku i geopolitičku poziciju Bosne i Hercegovine?, Šta domaći poduzetnici mogu ponuditi dijaspori?, Koje su pozitivne prakse drugih dijaspornih zajednica u kontekstu jačanja države porijekla?, Koliko su geopolitičke okolnosti u svijetu izazovne za ekonomske prilike? Da li sigurnosni aspekt uvjetuje pozitivne ekonomske procese? U nastavku pročitajte kompletnu agendu: