Moderna turska nacija vuče korijene od naroda koji su dominantno naseljavali Centralnu Aziju u srednjem vijeku i ranom modernom dobu. Vremenom su migrirali prema zapadu okupljajući se oko Anadolije uspostavljajući države. Turska plemena koja su ostala u Centralnoj Aziji su se suočavala sa izazovima ratova te zbog nejedinstva i sukoba među njima samima bili su izloženi stranom uticaju. Tako su im carska Rusija i Sovjetski savez (SSSR) namenuli rusifikaciju čime su njihov jezik i pismo bili zabranjeni.

Krajem 19. stoljeća pan-turkizam je ojačao te je osmanski ministar rata, Enver Paša, shvatio da je vrijeme povratka u Centralnu Aziju i Kavkaz. Boreći se za slobodan Turkestan, Enver Paša umire u Uzbekistanu. Međutim, sporazumom iz 1921. Turska se obavezuje da se neće miješati u pitanja Turaka u SSSR-u dok se zauvrat SSSR obavezao da neće promovisati komunizam u Anadoliji.

Pokušaj intenzivnije saradnje između turkijskih naroda je počeo ’90-ih godina. Međutim, sve do dolaska Stranke pravde i razvoja (AKP) na vlast u Turskoj značajnije saradnje nije bilo. Tako se uspostavlja Kooperativno vijeće zemalja turkijskog govornog područja. Ili kako se skraćeno zove, Turkijsko vijeće.

Turkijsko vijeće

Turkijsko vijeće je međuvladina organizacija osnovana 2009. godine sa ciljem unapređenja saradnje između zemalja turkijskog govornog područja. Osnivači su Azerbejdžan, Kirgistan, Kazahstan i Turska dok se Uzbekistan priključio organizaciji 2019. Mađarska je 2018. dobila status posmatrača.

Vijeće je posvećeno principima Povelje Ujedinjenih nacija (UN) i drugih principa i normi međunarodnog prava kao što su suverenitet, jednakost među državama, teritorijalni integritet i nepovredivost međunarodno priznatih granica, očuvanje međunarodnog mira i stabilnosti kao i očuvanje dobrosusjedskih i prijateljskih odnosa među državama. Glavni stubovi saradnje su zasnovani na zajedničkoj historiji, jeziku, identitetu i kulturi. Saradnja se proširuje na ekonomiju, nauku, edukaciju, turizam, transport i druga polja među državama članicama kako na bilateralnom tako i na multilateralnom nivou.

Organi Turkijskog vijeća su: Vijeće šefova država, Vijeće vanjskih poslova, Vijeće staraca, Viši komitet i Sekretarijat. Turkijsko vijeće sarađuje i dobiva podršku od Parlamentarne skupštine turkijskih zemalja (TURKPA), Međunarodne organizacije za turkijsku kulturu (TURKSOY), Međunarodne turkijske akademije, Turkijske fondacije za kulturu i naslijeđe, Turkijskog poslovnog vijeća, Unije turkijskih univerziteta i Turkijske industrijske i trgovinske komore.

Saradnja zemalja turkijskog porijekla

Politička saradnja članica Vijeća je zasnovana na osnaživanju međusobnog povjerenja među članicama, očuvanju mira u regionu i šire, borba protiv ekstremizma, terorizma i kriminala te zajednički stav o vanjskopolitičkim pitanjima. Saradnja na političkom nivou se produbljuje kroz sastanke zvaničnika na visokom nivou, sigurnosne konsultacije, zajedničke diplomatske obuke, centre za vanjskopolitička istraživanja, te misije za nadgledanje izbornog procesa.

Unija turkijskih univerziteta je osnovana 2013. kako bi olakšala saradnju i interakciju među univerzitetima. Programi studentske razmjene, sportske igre mladih i neki praznici su dio aktivnosti na univerzitetima. Jedna od značajnih aktivnosti je priprema udžbenika zajedničke historije te udžbenika za geografiju i turkijsku kniževnost. Prvi programi razmjene studenata kroz saradnju u Vijeću su ostvareni u Turskoj 2016. te u Azerbejdžanu 2018.

Mladi i sport su veoma važni za Turkijsko vijeće. Zbog toga su šefovi država šesti samit Turkijskog vijeća posvetili mladima i nacionalnim sportovima. Ističući ekonomsku, kulturnu i edukacijsku ulogu u ovom polju Platforma za mlade Vijeća osnažuje odnose omladinskih organizacija i nacionalnih omladinskih vijeća. Cilj je da se sve dovedu pod jednu strukturu kako bi imali kapacitet da djeluju na međunarodnom nivou. Međunarodni omladinski kampovi, međunarodni praznik mladih, univerzitetske sportske igre kao i nomadkse igre pomažu mladima da se socijaliziraju i bolje upoznaju jedni sa drugima. Nomadske igre oživljavaju nacionalne sportske discipline i podižu svijest ne samo o turkijskim nego i o nomadskim narodima.

Ekonomija predstavlja važan aspekt saradnje zemalja turkijskog porijekla. Osnivanjem Vijeća trgovinska razmjena među državama se povećala za 22%. Ove države su važan dio svijetske ekonomije s obzirom na populaciju od 150 miliona i GDP koji iznosi milijardu i pol američkih dolara. Vjeruje se da projekat „Novi put svile“ će dati značajnu ulogu ovom regionu kao što je to bilo u prošlosti čime bi region ekonomski osnažio. Ekonomskom razvoju regiona doprinosi i Poslovno vijeće koje je osnovano na prvom samitu šefova država. Cilj poslovnog vijeća je da pomaže i sarađuje sa potencijalnim investitorima te da organizuje posjete nacionalnim trgovinskim i industrijskim komorama.

Kako bi olakšali ekonomsku saradnju, Turkijsko vijeće ističe važnost transkaspijskog koridora. Članice su potpisale ugovore i memorandume radi lakšeg transporta roba, usluga i ljudi u regionu. Da bi unaprijedili trgovinske razmjenu preko luka kreirali su softverski sistem za brodski tovar roba među lukama u svojim državama. Važna karika ovog transkaspijksog koridora je i željeznička linija Baku-Tbilsi-Kars koja olakšava protok roba u ove države.

Pored političke i ekonomske saradnje te saradnje u polju mladih i sporta, Turkijsko vijeće daje značaj i pitanju dijaspore, informacionih i komunikacionih tehnologija (ICT) te otvaranju međunarodnog turkijskog informativnog kanala (ITNC).

Zbog zajedničkog interesa turkijskih država po pitanju dijaspore otvoren je Regionalni centar za dijasporu Turkijskog vijeća u Kijevu. U planu je otvaranje istih centara u Berlinu, Parizu i Vašingtonu. ICT je promijenio aspekte poslovnog života i upravljanja. Zato su države članice izrazile spremnost za poboljšanje saradnje u razvoju zajedničkog sigurnosnog softverskog sistema, razmjene podataka, inovacija, cyber sigurnosti i e-platforme u pogledu upravljanja. ITCN je na agendi ali je njegovo otvaranje odgođeno za kasniji period. Do tada će nacionalne televizije promovisati rad Vijeća i kreirati dokumentarne i kratkometražne filmove kojima će se predstaviti region ali i narod koji živi u tom regionu.

Turkijsko vijeće je primjer dobre saradnje jednog regiona. Neopterećeni bremenom prošlosti države Centralne Azije i Turske su razvili mehanizam saradnje među svojim državama. Zajednička historija, jezik i kultura je dovela do saradnje i na drugim poljima kao što su mladi i sport, edukacija, transport, ICT, ekonomija te politika. Važni projekti su urađeni u regionu ali projekat „Novi put svile“ je prilika za dodatni razvoj Centralne Azije i Turske. U današnjoj konstelaciji odnosa u svijetu veoma je značajno da se države imaju na koga oslonoti u susjedstvu ako dođe do nekih neželjenih scenarija. Turkijsko vijeće sigurno daje jednu vrstu sigurnosti za sve njene članice što može biti primjer ostalim regionima i državama kako treba razvijati regionalnu saradnju.